Kasiopeja (zviježđe): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Gramatika, pravopis, tipfeleri
Redak 25:
notes=}}
 
'''Kasiopeja''' ([[Latinski|lat]]. ''Cassiopeia'') je [[zviježđe]] sjeverne polutke, nazvano po [[Kasiopeja (mitologija)|Kasiopeji]], liku iz [[Grčka mitologija|grčke mitologije]]. JednaJedno je od 88 suvremenih i 48 izvornih [[Klaudije Ptolomej|Ptolemejevih]] zviježđa.
Kasiopeja se nalazi na sjevernom nebu. To je bila jedna od 48 zviježđa na popisu iz 2. stoljeća kojeg je sastavio grčki astronom Ptolomej, i to ostaje jedankao jedno od 88 suvremenih zviježđa i danas. Kasiopeja je lako prepoznatljiva zbog osebujna 'W' oblika. Oblik formira pet svijetlih zvijezda. Na nebu Kasiopeja sjedi s Andromedom na južnoj strani, Perzej na jugoistoku i Cefej na sjeveru. Ona je suprotna Velikom Medvjedu, a može se vidjeti najjasnije početkom studenog. U grčkoj mitologiji se smatralo da predstavlja kraljicu [[Kasiopeja (mitologija)|Kasiopeju]], koja se hvalila o svojoj kćeri. Kasiopeja je bila uobražena i oslikana je kako sjedi na [[Prijestolje|tronu]] i bavi se neprestano svojom kosom. Njen [[Cefej|muž]] i [[Andromeda (mitologija)|kćer]] predstavljeni su obližnjim zviježđima [[Cefej (zviježđe)|Cefeja]] i [[Andromeda (galaksija)|Andromede]].<ref>{{Citiranje časopisa|title=Cirkumpolarna zviježđa « E-škola astronomije {{!}} Zvjezdarnica Zagreb|url=http://eskola.zvjezdarnica.hr/za-nastavnike-i-profesore/ucimo-zajedno/cirkumpolarna-zvijezda/|accessdate=2020-02-14}}</ref> Kroz ovo zviježđe prolazi i [[Mliječni put|Mliječna staza]] pa je iz tog razloga puna vrlo zanimljivih i neobičnih objekata.
 
Najsjajnije su zvijezde [[Cih]] (γ Cas), [[Šedir]] (α Cas), [[Kaf (zvijezda)|Kaf]] (β Cas), [[Rukba]] (Ruchbah) (δ Cas), [[Segin]] (ε Cas), [[Ahird]] (η Cas). Sadrži ostatak supernove koju je [[1572.]] opazio [[Tycho Brahe]] (SN 1572), ostatak supernove koji je najsjajniji izvor radiovalova izvan Sunčeva sustava Kasiopeja A (Cassiopeia A), otvorene zvjezdane skupove [[Messier 52|M52]], [[Messier 103|M103]], [[NGC 453]], [[NGC 663]], planetarnu maglicu [[IC 289]], nepravilnu galaktiku [[IC 10]] i dr.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Kasiopeja {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=30727|accessdate=2020-02-14}}</ref>
Redak 41:
 
=== Druge zvijezde ===
Gama Kasiopeje je eruptivna i promenljivapromjenjiva koja je pri maksimumu sjaja svjetlija i od Šedira i od Kaphe (magnituda 2,15). Delta Kasiopeje ''(Ksora'' ili ''Ruhbah'' = „koljeno“) je promjenjiva zvijezda čija magnituda varira između 2,68 i 2,71. Epsilon Kasiopeje je svjetloplavi div 720 puta sjajniji od Sunca i prividne magnitude 3,38. Ro i V509 Kasiopeje su medju najsjajnijim zvijezdama MliečnogMliječnog puta. Eta Kasiopeje je [[Dvojna zvijezda|binarna zvijezda]] čija je primarna komponenta žuti patuljak nalik Suncu, a sekundarna narančasti patuljak.
 
== Objekti dubokog svemira ==
[[Datoteka:Sun from Alpha Centauri.png|right|mini|upright=1.2|Gledano s Alfe Kentaura, Sunce bi se pojavilo u blizini Kasiopeje.]]
[[Tychova supernova]] ''(SN 1572)'' eksplodirala je u Kasiopeji na jesen god. 1572, kada je u studenomustudenome sjajila kao [[Venera]] pa se čak i danju vidjela, a 2 godine kasnije postaje noću sitna do nevidljiva. Danas na istom mjestu emitira nevidljiva radio-zviezda 3C10, a teleskopom s Palomara je ondje uočena i blijeda maglica kao ostatak te zvjezdane eksplozije.
 
Tychova zvijezda (SN 1572, B Kasiopeje) je supernova iz 1572. godine čiju je pojavu dokumentirao danski astronom Tycho Brahe. U Kasiopeji se nalazi još jedan ostatak supernove — Kasiopeja A kao najsnažniji ekstrasolarni radio-izvor (gledano sa Zemlje).