Razlika između inačica stranice »Goran Tribuson«

Dodano 1.190 bajtova ,  prije 1 mjesec
m (nije filmografija)
Diplomirao je i magistrirao (filmologija) na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] u [[Zagreb]]u.
Kratke priče počinje objavljivati početkom [[1970.-ih]] godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] u prvom valu tzv. ''fantastičara'' (''Zavjera kartografa'' i ''Praška smrt''), da bi se postupno opredijelio za žanrovsku prozu. Kritika je odmah uočila Tribusona kao najtipičnijeg predstavnika hrvatskih borgesovaca koji prvi među brojnima u toj struji postiže punu autorsku zrelost. Postupno napušta [[Fantastika|fantastiku]], ali zadržava interes za srednjoeuropsku ikonografiju i težnju prema [[Okultizam|okultnome]], što se očituje u njegovim romanima ''Snijeg u Heidelbergu'', ''Čuješ li nas, Frido Štern'' (u cjelokupnom autorovom opusu jednom od najboljih njegovih djela), te ''Ruskom ruletu''. Daljnji i brojni Tribusonovi romani dijele se na autobiografske i generacijski obilježene, mahom s temom iz zavičajnoga Bjelovara te analizom popkulturne mitologije svakidašnjice sedamdesetih godina (''Polagana predaja'', ''Povijest pornografije''). U tu skupinu spadaju i dvije knjige autobiografskih eseja ''Rani dani'' ([[1997.]]) i ''Trava i korov'' ([[1999.]]). Drugi ciklus čine brojni Tribusonovi kriminalistički romani ''Zavirivanje'', ''Siva zona'', ''Noćna smjena'' i drugi, kojih je glavni junak bivši policajac Nikola Banić. Tim je romanima, uz one [[Pavao Pavličić|Pavla Pavličića]], stvorio opus prihvaćen i od stručne kritike i od najšire čitateljske publike.
 
Višestruki je dobitnik književnih nagrada. [[Nagrada Ksaver Šandor Gjalski|Nagradu Gjalski]] dobio je 1991., 1999. i 2019. godine. <ref name=Popis>[http://dhk.hr/nagrade-knjizevnika/nagradeni-knjizevnici/nagrada-ksaver-sandor-gjalski-popis-dosadasnjih-dobitnika ''Nagrada Ksaver Šandor Gjalski''], Društvo hrvatskih književnika, dhk.hr, pristupljeno 17. listopada 2020.</ref>1991. godine nagrađen mu je horror roman s alegorijskim i elementima na rubu nadrealng ''Potonulo groblje''. Junak romana boravio je u ustanovama za preodgoj i u zatvoru. Po izlasku iz zatvora vratio u rodni grad, koji nije kakvim poznaje. Grad pomalo odnosi bujica. Tribuson u romanu oslikava srednjoeuropski grad u provinciji, koju stanovnici napuštaju čim se pruži prigoda, gdje baština trune, provincija nad kojom visi strahovita budućnost. Slika grada alegorija je cijelog duhovnog stanja, a sve zajedno bila je proročanska vizija Hrvatske u budućnosti. Glavnog junaka snalazi traumatični očev nestanak i majčina smrt što ga uz zatvorski život pretvara u osamljenika i neobičnu osobu. Potraga za prošlošću pokrenula je seriju neobičnih događaja, koji često graniče sa stvarnošću.
 
Dugogodišnji je urednik u [[Školska knjiga|Školskoj knjizi]], redoviti je profesor <!--(lipanj 2008. godine)--> filmskoga scenarija na Akademiji dramske umjetnosti. Od 2000. godine suradnik je [[HAZU|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] Razreda za književnost, a u lipnju 2008. godine postaje redoviti član Akademije.