Crkva sv. Spasa na vrelu Cetine: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 11:
U ranom [[15. stoljeće|15. st.]] [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]], hrvatski [[ban]], [[Bosansko Kraljevstvo|bosanski]] vojvoda i [[split]]ski Herceg, je ojačao [[Utvrda Prozor|utvrdu Prozor]] iznad Vrlike i većina stanovništva se preselilo iz okolice crkve (Vrh Rika) u Vrliku gdje su uživali zaštitu utvrde. Nakon prodora [[Osmansko Carstvo|Turaka]] 1492. god., crkva je znatno oštećena, a stanovništvo je trajno ostalo u Vrlici. Tijekom [[17. stoljeće|17. st]] u područje oko crkve doselilo se stanovništvo iz Bosne ([[Musliman]]i, [[Srbi]] i [[Grkokatoličanstvo|Hrvati grko-katolici]]), većinom pravoslavci čiji su grobovi danas pomiješani sa starohrvatskim.
 
[[Datoteka:The Legacy Heart.jpg|230px|mini|desno|Unutrašnjost]]
Arheološka istraživanja na ovom lokalitetu prvi je poduzeo fra [[Lujo Marun]], i pritom zamalo stradao od lokalnog pravoslavnog stanovništva. Potom ju je istraživao hrvatski povjesničar i arheolog [[Stjepan Gunjača]] (1909. – 1981.) koji je u crkvi pronašao nekoliko ulomaka dekoriranih [[pleter]]om, među kojima je najvažniji [[arhitrav]] [[oltar]]ne pregrade iz 9. st. s natpisom koji spominje donatorstvo kninskog župana Gastike i posvetu Kristu Spasitelju.
 
Line 19 ⟶ 20:
 
==Odlike==
[[Datoteka:Cetina - Crkva Sv. Spasa.jpg|230px|mini|desno]]
 
Ova crkva je izgrađena od velikih komada kamena lomljenca i ističe se svojom originalnom arhitekturom. Ona je jednobrodna longitudinalna crkva sa troapsidalnim ili trolisnim [[svetište]]m . Naknadno je središnja apsida srušena i zamijenjena većom, kvadratnom. Crkvom dominira snažan [[zvonik]] na mjestu ulaza (westwerk), a zidove joj podupiru polukružni potporni polu[[stup]]ovi koji joj daju dojam [[fortifikacija|utvrde]].