Brijuni: razlika između inačica

 

== Povijest ==

Brijuni imaju bogatu povijest: prvi, zasada nama poznati tragovi ljudskog djelovanja na Brijunima, sežu u [[3. tisućljeće pr. Kr.|treće tisućljeće prije Krista]], kada su na Brijunima živjeli etnički nepoznati stanovnici koji su se bavili ratarstvom, stočarstvom, lovom i ribolovom, a oružje i oruđe izrađivali su od kamena, kostiju i pruća... Za vrijeme velike Egejske seobe naroda u prvom tisućljeću prije Krista na Brijune dolazi ilirsko pleme [[Histri]], po kojima je kasnije Istra i dobila ime. Nakon kojih su došli [[Rimljani]], a od 6. do 8. st. otočjem je (kao i Istrom) vladao [[Bizant]]. Na Brijunima postoje mnogi kulturno-povijesni ostaci od kojih su najpoznatiji i najsačuvaniji: rimski ladanjski dvorac iz I.-II. st. s termama, Venerinim hramom, zatim [[Bizantski kastrum]], te bazilika Sv. Marije iz V.-VI. stoljeća, crkva Sv. Germana iz 15. stoljeća.

 

Brijuni su u otoci gdje je doživotni predsjednik Jugoslavije [[Josip Broz Tito]] imao rezidenciju i primao goste,među kojima su bili u prvom redu političari svjetskog glasa, a također i eminentni umjetnici iz svih oblasti umjetnosti te drugi svjetski uglednici.

 

 

Na Brijunima je [[Franjo Tuđman|prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman]] održavao brojne sastanke. Najpoznatiji je [[Brijunski sastanak]] od 31. srpnja [[1995.]] na kojem je s generalima [[HV|Hrvatske vojske]] i drugim vojnim dužnosnicima dogovorio konačni plan [[Oluja|vojno-redarstvene operacije Oluja]] čija je uspješna izvedba [[Hrvatska|Hrvatskoj]] (i [[BiH]]) donijela mir.<ref>[http://www.nsf-journal.hr/issues/v11_n1/pdf/0000016885-07%20NSF-2010-1%20Brijunski%20stenogram-nevjerodostojna%20verzija-39.pdf Brijunski transkript]</ref>

 

 

== Izvori ==