Tekija na Oglavku: razlika između inačica
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir vjerski objekt | ime = Tekija na Oglavku | slika = | veličina_slike = 250px | opis_slike = | prijašn...«. |
(Nema razlike inačica)
|
Inačica od 19. listopada 2020. u 17:17
Tekija na Oglavku, derviški hram na Oglavku pokraj Fojnice. Pripada nakšibendijskom tarikatu.
Tekija na Oglavku
| |
---|---|
Lokacija | Oglavak |
Godine izgradnje | 1798 |
Religija | islam |
Povijest
Tekiju je šejh Abdurahman Sirrija na svome posjedu podigao 1798. godine u mjestu Oglavak pokraj Fojnice. Do Drugog svjetskog rata ova tekija bila je značajna po islamskoj arhitekturi. U njoj je bilo smješteno i rukopisno blago od neprocjenjive vrijednosti. Tekija je prvi put oštećena tijekom Drugog svjetskog rata, kada je njemačka vojska iz nje otuđila i Kuran prepisan u vrijeme trećeg kalifa Osmana. To je bio jedan od prvih primjeraka rukom pisanog Kurana iz 7. stoljeća. Postoje neke naznake da se upravo taj prijepis Kurana danas nalazi u muzeju u Berlinu. Tekija je u ratu spaljena od HVO-a, ali je nakon rata obnovljena.
Tekija na Oglavku je za vrijeme šejha Sirrije bila značajan centar koji su posjećivali svi znameniti Bošnjaci. Šejh Sirrijin ugled i utjecaj bili su toliki da je svaki namjesnik Bosne smatrao svojom dužnošću posjetiti ovog šejha. U povijesti bosanskohercegovačkog sufizma nema sličnih primjera šejhova koji su uživali toliki ugled među svim slojevima društva, kojima su po savjet dolazili i siromašni derviši i ljudi sa značajnih pozicija u političkom, društvenom i vjerskom životu. Poznato je da su u Oglavačku tekiju, da izraze svoje poštovanje šejhu Sirriji, dolazili i Husein-kapetan Gradaščević i Ali-paša Rizvanbegović.[1]
Izvori
- ↑ Tekija na Oglavku proglašena nacionalčnim spomenikom. stav.ba. 5. kolovoza 2017. Pristupljeno 7. svibnja 2016.