Tekija na Oglavku: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir vjerski objekt | ime = Tekija na Oglavku | slika = | veličina_slike = 250px | opis_slike = | prijašn...«.
(Nema razlike inačica)

Inačica od 19. listopada 2020. u 17:17

Tekija na Oglavku, derviški hram na Oglavku pokraj Fojnice. Pripada nakšibendijskom tarikatu.

Tekija na Oglavku
Lokacija Oglavak
Godine izgradnje 1798
Religija islam

Povijest

Tekiju je šejh Abdurahman Sirrija na svome posjedu podigao 1798. godine u mjestu Oglavak pokraj Fojnice. Do Drugog svjetskog rata ova tekija bila je značajna po islamskoj arhitekturi. U njoj je bilo smješteno i rukopisno blago od neprocjenjive vrijednosti. Tekija je prvi put oštećena tijekom Drugog svjetskog rata, kada je njemačka vojska iz nje otuđila i Kuran prepisan u vrijeme trećeg kalifa Osmana. To je bio jedan od prvih primjeraka rukom pisanog Kurana iz 7. stoljeća. Postoje neke naznake da se upravo taj prijepis Kurana danas nalazi u muzeju u Berlinu. Tekija je u ratu spaljena od HVO-a, ali je nakon rata obnovljena.

Tekija na Oglavku je za vrijeme šejha Sirrije bila značajan centar koji su posjećivali svi znameniti Bošnjaci. Šejh Sirrijin ugled i utjecaj bili su toliki da je svaki namjesnik Bosne smatrao svojom dužnošću posjetiti ovog šejha. U povijesti bosanskohercegovačkog sufizma nema sličnih primjera šejhova koji su uživali toliki ugled među svim slojevima društva, kojima su po savjet dolazili i siromašni derviši i ljudi sa značajnih pozicija u političkom, društvenom i vjerskom životu. Poznato je da su u Oglavačku tekiju, da izraze svoje poštovanje šejhu Sirriji, dolazili i Husein-kapetan Gradaščević i Ali-paša Rizvanbegović.[1]

Izvori

  1. Tekija na Oglavku proglašena nacionalčnim spomenikom. stav.ba. 5. kolovoza 2017. Pristupljeno 7. svibnja 2016.

Vanjske povezice