U izvorima se Braslavova zemlja naziva ''regnum inter Dravum et Savum flumine'' (područje između rijeka [[Drava|Drave]] i [[Sava|Save]]).
Dio Braslavove vladavine obilježen je opasnošću sa sjevera, odakle je prijetio sve jaćijači [[Velikomoravska Kneževina|velikomoravski]] knez [[Svatopluk]] koji je bio osvojio nekadašnju [[Kocelj]]evu donjopanonsku državu. Zbog toga se [[884.]] Braslav nalazi u Konigsstadtenu (kod Tulna u današnjoj [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]]) kako bi se ondje poklonio caru [[Karlo III., car Svetog Rimskog Carstva|Karlu III. Debelom]] i s carem uspostavio bližu suradnju protiv Svatopluka, no tada se s carem pomirio i Svatopluk. Nakon Karlove smrti ([[887.]]) [[Arnulf Karantanski]] poduzima pohod protiv Svatopluka, a na franačkoj strani sudjeluje i Braslav. Arnulf u taj rat poziva i [[Mađari|Mađare]] koji prelaze [[Karpati|Karpate]] i pomažu Francima u pobjedi nad Svatoplukom, a potom se vraćaju u svoja područja. Ipak, već [[896.]], prisiljeni bugarskim napadima, prelaze ponovno Karpate i naseljavaju se u središnjoj [[Panonska nizina|Panoniji]]. Tada Arnulf daje Braslavu upravu nad Donjom Panonijom (nekadašnjim [[Blatonski Koštel|Blatonskim Koštelom]]), no Braslav je ne uspijeva obraniti od Mađara, a Mađari dolaze na granice njegove kneževine, prodiru i u nju, a preko nje vrše pohode do [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorske Hrvatske]], pa čak i do sjeveroistoka današnje [[Italija|Italije]]. Čini se da je već [[896.]] (možda i godinu-dvije kasnije) Braslav poginuo u sukobima s Mađarima.
Početkom [[10. stoljeće|10. stoljeća]] primorski knez, a potom hrvatski [[kralj]] [[Tomislav]] sjedinit će Panonsku Hrvatsku s Primorskom u jedno kraljevstvo.
