Tekija na Oglavku: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 29:
Tekiju je šejh [[Abdurahman Sirrija]] na svome posjedu podigao 1798. godine u mjestu [[Oglavak]] pokraj [[Fojnica|Fojnice]]. Do Drugog svjetskog rata ova tekija bila je značajna po [[islam]]skoj arhitekturi. U njoj je bilo smješteno i rukopisno blago od neprocjenjive vrijednosti. Tekija je prvi put oštećena tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kada je [[njemačka]] vojska iz nje otuđila [[Kuran]] prepisan u vrijeme trećeg kalifa [[Osman ibn Affan|Osmana]]. To je bio jedan od prvih primjeraka rukom pisanog Kurana iz 7. stoljeća. Postoje neke naznake da se upravo taj prijepis Kurana danas nalazi u muzeju u [[Berlin]]u. Tekija je tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] spaljena od [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO-a]], ali je nakon rata obnovljena.
Tekija na Oglavku je za vrijeme šejha Sirrije bila značajan centar koji su posjećivali svi znameniti [[Bošnjaci]]. Šejh Sirrijin ugled i utjecaj bili su toliki da je svaki namjesnik Bosne smatrao svojom dužnošću posjetiti ovog šejha. Utjecajnost šejh Sirije i brojnost učenih i moćnih ljudi koji su bili njegovi derviši doprinijeli su činjenici da je Oglavačka tekija bila u to vrijeme najznačajnije ustanova te vrste u Bosni i Hercegovini, a to je imalo odraza u njenom intenzivnom razvoju. Šejh Sirijini muridi (učenici) su bili veziri, muftije, kadije i pjesnici. U povijesti [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkog]] [[sufizam|sufizma]] nema sličnih primjera šejhova koji su uživali toliki ugled među svim slojevima društva, kojima su po savjet dolazili i siromašni derviši i ljudi sa značajnih pozicija u političkom, društvenom i vjerskom životu. Poznato je da su u Oglavačku tekiju, da izraze svoje poštovanje šejhu Sirriji, dolazili i [[Husein-kapetan Gradaščević]] i
Dva konaka uz tekiju su sagradila dvojica bosanskih vezira Mehmed Vedžihi-paša i Morali Kamil Mehmed-paša, a banju uz konak je sagradio Ali-paša Rizvanbegović. U tekiji je čuvana velika knjižnica rukopisa, od kojih je samo šejh Sirrija zavještao 107 svezaka i dva Kurana, izuzimajući knjige koje je on sam napisao, potom značajna kolekcija levhi i drugog pokretnog blaga. Šejh Sirrija je zagovarao i prakticirao vrtlarstvo i sadnju plemenitog voća, pa je tekijska cjelina na Oglavku predstavljala značajan kulturni krajolik. Tekija na Oglavku je jedna od šest bosanskohercegovačkih tekija koje su opstale nakon zabrane djelovanja derviških redova 1952. godine.
Tekija je 2019. proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Uz [[Hadži Sinanova tekija u Sarajevu|Hadži Sinanovu]] i tekije u [[Tekija na vrelu Bune|Blagaju]] i [[Tekija u Vukeljićima|Vukeljićima]], tekija na Oglavku četvrti je objekt te vrste proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
| |||