Vučedolska kultura: razlika između inačica

'''Vučedolska kultura''' je kultura, a u klasičnoj fazi svog razvoja [[arheološka kultura|kulturni kompleks]] mlađeg [[eneolitik]]a ([[bakreno doba|bakrenog doba]]), nazvana po lokalitetu [[Vučedol]]u (5 km istočno od [[Vukovar]]a), gdje se nalaze ostaci velikog naselja bakrenog doba. Isprva ju arheolog Gordon Childe naziva "slavonskom kulturom", no nakon sustavnih istraživanja lokaliteta Vučedol, taj naziv se napušta. Vučedolska kultura poznata je u mađarskoj stručnoj literaturi i kao Kultura Zok (prema nalazištu [[Zok]] u južnoj [[Mađarska|Mađarskoj]]). Do svoje kasnoklasične faze bila je rasprostranjena u okolici [[Srijem]]a, istočne i posavske [[Slavonija|Slavonije]] te okolice [[Bjelovar]]a. U svojoj kasnoj fazi bila je u svojim regionalnim varijantama rasprostranjena i u [[Austrija|Austriji]], Mađarskoj, južnoj [[Slovačka|Slovačkoj]], [[Rumunjska|Rumunjskoj]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

 

[[Datoteka:Kultna posuda u obliku ptice.jpg|mini|lijevo|Kultna posuda u obliku ptice (golubice ili jarebice) - »[[vučedolska golubica]]«, [[Arheološki muzej u Zagrebu]]. Danas simbol grada [[Vukovar]]a. [[Vučedol]] kraj [[Vukovar]]a značajno je prapovijesno nalazište (»dunavska Troja«), po kojem je nazvana vučedolska kultura, koja obuhvaća širi kulturni kompleks od Karpata do istočnih Alpa i Dinare. Drži se da je nastala dolaskom indoeuropskih doseljenika oko 3000. pr. Kr. i trajala do približno 2200. pr. Kr. Obilježja su te kulture novi metalurški postupci, iznimno vješti keramičari, a prema nekim istraživačima imali su i kalendar zabilježen na keramičkim posudama.<ref>Hrvatska: zemlja i ljudi - [http://croatia.eu/article.php?lang=1&id=18 Prapovijest]</ref>]]