Kotor: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→Novi vijek: informacija iz izvora |
redne brojeve s točkom pišemo |
||
Redak 39:
|država = {{ZD+X/C|CG}}
}}
Nakon kratkoga razdoblja neovisnosti ([[1391.]] - [[1420.]]), u kojem se branio od moćnih feudalaca [[Balšići|Balšića]] i [[Crnojevići|Crnojevića]], te [[Kosače|Kosača]], grad se predao [[Mletačka Republika|Mletačkoj Republici]], pod čijom je upravom ostao sve do njezina pada [[1797.]] godine<ref>[http://kotor.me/me/upoznajte-kotor Službena stranica Općine Kotor]</ref>. U početku [[14. stoljeće|XIV. stoljeća]] grad je dobio svoj statut. Bio je značajno trgovačko-prometno čvorište na razmeđi balkanskih zemalja i [[Sredozemlje|Sredozemlja]] te pomorsko uporište s vlastitom trgovačkom mornaricom; u njemu su bili razvijeni obrti, cehovi i bratovštine (isticala se [[Bokeljska mornarica]]), imao je svoje škole, bolnice, sirotišta, gostinjce, svoje trgovačke kolonije u susjednim zemljama, a mnogi su se Kotorani istaknuli književnim i znanstvenim radom. Pod vlašću Mletačke Republike Kotor je bio glavni grad tzv. Mletačke Albanije i sjedište izvanrednoga providura. Tijekom mletačko-osmanskih ratova Kotor se utvrdio snažnim obrambenim zidovima pa je postao jedno od venecijanskih središta otpora [[Osmansko Carstvo|Osmanlijama]]. Unatoč tomu, nekoliko je puta stradao zbog višestrukih turskih opsada ([[1537.]], [[1657.]]) i potresa ([[1563.]], [[1667.]]). Albanska plemena [[Bjelopavlići]] i [[Klimenti]] 1657. sudjeluju u borbi protiv Turaka i obrani grada Kotora.<ref>Tea Perinčić Mayhew; [https://www.academia.edu/860183/Dalmatia_Between_Ottoman_and_Venetian_Rule_Contado_Di_Zara_1645_1718 ''Dalmatia Between Ottoman and Venetian Rule: Contado Di Zara, 1645-1718'' (engleski) str. 45.]; Libreria Editrice Viella, Roma, 2008. {{ISBN|8883343344}}</ref> Protiv mletačke uprave i gradske vlastele pučanstvo je više puta dizalo bune (tri veće u Grblju u prvoj polovici [[15. stoljeće|XV. stoljeća]], jednu na početku XVI. stoljeća). <br>
Najšire razmjere dobila je buna koja je oko polovice XV. stoljeća, osim Grbaljske župe, zahvatila još [[Luštica|Lušticu]], [[Krtole]] i [[Paštrovići|Paštroviće]]. Ugušio ju je [[1452.]] [[Stefan I. Crnojević]], koji je za trajanja bune stupio u mletačku službu. Kotor je nakon prve austrijske vladavine (od [[1797.]]), pa ruske (od [[1806.]]), francuske ([[1807.]]-[[1813.]]) i nakon kratkotrajne crnogorske vladavine pod [[Petar I. Petrović Njegoš|Petrom I. Petrovićem Njegošom]], ([[1814.]]) ponovno pripao Austriji i postao značajnom [[ratna luka|ratnom lukom]] [[austrougarska ratna mornarica|austrougarske ratne mornarice]] (do [[1918.]]). Nakon [[1. svjetski rat|I. svjetskoga rata]] ušao je u sastav [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]], u okviru [[Zetska banovina|Zetske banovine]]. <br>
U [[2. svjetski rat|II. svjetskom ratu]] bio je priključen Italiji (1941.-43.), a nakon njezine kapitulacije bio je pod izravnom njemačkom vojnom upravom. Od listopada [[1944.]], odlukom ''Crnogorskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja'', bio je u sastavu druge Jugoslavije kao dio Crne Gore. Godine [[1979.]] grad je bio oštećen u potresu. Odvajanje od ostatka [[Dalmacija|Dalmacije]] uzrokovalo je iseljavanje hrvatskoga stanovništva. Istodobno se doseljava crnogorsko stanovništvo iz zaleđa, što je dodatno smanjilo udjel hrvatskog stanovništva, pa je po popisu stanovništva iz [[1981.]] udjel Hrvata u općinskom stanovništvu pao na samo 8,1%, a 1991. godine bio je 7,2%.
| |||