Sesvetski Kraljevec: razlika između inačica

'''Sesvetski Kraljevec''' je najistočnije naselje Gradasmješteno Zagrebana teputu pripadaod gradskoj[[Zagreb]]a prema [[Vrbovec|Vrbovcu]], [[Bjelovar]]u i bližem [[Dugo Selo|Dugom Selu]]. Administrativno je u granicama zagrebačke gradske četvrti i samog užeg naselja [[Sesvete]]. Na istoku graniči sa [[Zagrebačka županija|Zagrebačkom županijom]],. odnosnoSmješten gradomje na cesti Zagreb - [[Dugo Selo|Dugim Selom]]- Bjelovar. Danas je gotovo spojeno sa ostalim naseljima. Kroz jug naselja prolazi željeznička pruga prema[[Željeznička Dugompruga SeluZagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo|Zagreb - Dugo Selo]], a sa sjevera ga okružuje šuma. To je pretežno ravničarski kraj, osobito južni dio, dok prema šumi na sjeveru počinje blaga uzvisina i brežuljkasti teren. Sjedište je poštanskog ureda broj 10361.

[[Sesvetski Kraljevec]] počinje se spominjati [[1275.]] godine, kada ga je ugarski kralj [[Bela IV.]], zajedno sa okolnim selima ([[Cerje (Zagreb)|Cerje]], [[Dumovec]] i [[Kobiljak (Sesvete)|Kobiljak]]) oduzeo plemićima i darovao ga zagrebačkom [[Gradec (Zagreb)|Gradecu]]. Kraljevec će ostati pod njegovom vlašću sve do 1434. godine. Tada ga je zajedno sa okolnim selima kralj [[Žigmund]] darovao zagrebačkom biskupu, odnosno [[kaptol|kaptolu]]. Tako će Kraljevec pod vlašću kanonika zagrebačkog [[Kaptol zagrebački|Kaptola]] ostati punih pet stoljeća, sve do poslijeratne nacionalizacije crkvenog zemljišta. Kaptolska sela prostirala su se većinom istočno od Zagreba, te uz rijeku [[Sava|Savu]]. Njima je upravljao i s njega skupljao poreze jedan od kanonika, nazivan [[stibrarius]] ili [[decanus]]. Po tom kaptolskom upravitelju svi zajednički posjedi počeli su se tokom vremena nazivati „štibrenskim selima” a kmetovi na njima „Štibrencima” (Stibrenses). U 16. i 17. stoljeću štibrenska sela bila su podijeljena na seoske općine ili „sudčije”: sesvetska, nartska, kraljevečka i kosnićka. Najveći broj kmetskih domaćinstava imale su sesvetska i kraljevečka sudčija. Zbog čestih turskih prodora i pljački u okolne krajeve, u drugoj polovici 16. stoljeća Kaptol je u tim dvjema sudčijama izgradio manje [[kaštel|kaštele]]. U njihova dvorišta kmetovi bi se sklanjali kada bi došla vijest o turskim napadima na susjedna sela i utvrde. Tako su prilikom velikoga napada 1591. godine Turci prodrli na područje od Moslavine do Ivanića i okolice Križevaca, sve do Božjakovine i Kraljevca, zauzeli i spalili 26 utvrda i stotinjak sela. Tom prilikom spalili su i božjakovečki kaštel dok je Kraljevec ostao obranjen. Za te zasluge kao i za obranu Siska, Kaptol je kmetovima kraljevečke sudčije dao mnoge olakšice. No početkom 17. stoljeća kmetovima su nametnute nove tlake i davanja. Tako su morali kositi sjenokošu Široko polje, obrađivati obližnji kaptolski vinograd i učiti se peći opeku u novoizgrađenoj ciglani. Kmetovi su pružali otpor prema tim poslovima a na to ih je poticao i vlasnik obližnje Božjakovine, knez Nikola Zrinski. Naime, njegovo je vlastelinstvo prilikom turskih prodora bilo opustošeno i ostalo bez znatnog broja kmetova, pa je nastojao privući nove, obečavajući im brojne olakšice. To je privuklo nezadovoljne kraljevečke kmetove, pa je 70-ak njih izrazilo želju naseliti Zrinski posjed Božjakovinu. No Kaptol je uvjetovao odlazak kmetova plaćanjem unaprijed svih poreza za tekuću godinu. Sve su to bili razlozi za prvu [[Štibrensa buna|Štibrensku bunu]], 1608 godine. Ona je završila pogubljenjem glavnih pokretača bune na kaptolskom trgu. Kasnije su, zbog neizdrživog izrabljivanja kaptolskih feudalaca, kmetovi digli još dvije seljačke bune: drugu 1633. godine a treću 1654. godine. U njoj su kaptolski kanonici tražili pomoć kraljevske vojske, koja je popalila gotovo cijeli Kraljevec i okolna sela. Inače, kraljevečki kaštel, koji je bio ograđen drvenim palisadama i opkopom, u 18. stoljeću, dolaskom novoga mirnijeg doba mijenja izgled: grade se nove staje izvan dvorišta kaštela, uklanjaju se obrambeni zidovi te raznim pregradnjama ostaje samo manji (stambeni) dio bivšeg kaštela. Kaptol je godine [[1828.]] na istočnoj strani današnje Ulice bedema ljubavi, izgradio novu [[kurija|kuriju]], koju je dvije godine ranije projektirao zagrebački graditelj [[Juraj Either]]. Zgrada ima nadsvođen podrum i prizemlje a nad ulaznim vratima je istaknut portal sa rozetom. U unutrašnjosti je nekoliko stilskih detalja ranog klasicizma.