Razlika između inačica stranice »Hadiya«

Obrisano 13 bajtova ,  prije 2 mjeseca
početak sređivanja
(Stvoreno prevođenjem stranice »Hadiya people«)
Oznake: Prijevod sadržaja Prevoditelj sadržaja 2
(početak sređivanja)
 
'''Hadiya''' (ሀዲያ: Hadiya ili Hadiyya) je [[Etiopija|etiopska]] etnička grupaa ljudi koji govore [[Hadiyya jezik|hadiyjskim jezikom]]. Povijesna definicija naroda Hadiya temeljena na starom [[Sultanat Hadiya|sultaniju Hadiya]] uključivala je brojne etiopske etničke skupine koje su trenutno poznate pod drugim imenima. <ref>D'Abbadie, A. T. (1890). Reconnaissances magnetiques. Annales du Bureau des Longitudes, Gauthier-Villars, Paris, 4, b1-b62.</ref> Trenutno je ovaj povijesni entitet podijeljen na niz etnonima, dijelom s različitim jezicima i kulturnim pripadnostima. U početku su svi bili stanovnici jednog političkog entiteta, Sultanata, koji se u četiri stoljeća nakon raspada rascjepkao u zasebne etničke skupine. <ref>Pankhurst, Richard. The Ethiopian borderlands: Essays in regional history from ancient times to the end of the 18th century. The Red Sea Press, 1997.</ref> Leemo, Sooro, Shaashoogo i Baadawwaachcho ostali su jezična cjelina i sačuvali identitet jedinstva, same Hadije; dok su Libido (Maräqo), Qabeena, Allaaba i Silt'e razvili zasebne etničke identitete.
 
== Povijest ==
Vjeruje se da su Hadiya izvorno potomci izumrlog naroda [[Harla]] koji je živio pod [[Sultanat Showa|sultanatom Showa]] u devetom stoljeću, prije invazije poganskog [[Kraljevstvo Damot|kraljevstva Damot]] pod vodstvom [[Sidama|Sidame]]. Skup govornika nazvanih Hadiya-Sidama razvio se održavajući islamski identitet i kasnije stvarajući [[Sultanija Hadija|Sultanat Hadiya]]. <ref>{{Citiranje časopisa|author=BRAUKÄMPER|first=ULRICH|title=The Correlation of Oral Traditions and Historical Records in Southern Ethiopia: A Case Study of the Hadiya/Sidamo Past|year=1973|journal=Journal of Ethiopian Studies|volume=11|issue=2|pages=29–50}}</ref> Prema hadijinim starješinama, dinastiju su započeli potomci [[Harar]] Emira [[Abadir|Abadira]]a, koji su se vjenčali sa Sidamom. Najraniji sačuvani spomen Hadije nalazi se u ''[[Kebra Nagast|Kebra Nagastu]]'' (pogl. 94), što ukazuje da je kraljevstvo postojalo do 13. stoljeća. <ref>First identified by [[Enrico Cerulli]], according to David Allen Hubbard, "The Literary Sources of the ''Kebra Nagast''" (St. Andrews, 1954), p. 397 n. 71.</ref> Još jedan rani spomen nalazi se u rukopisu napisanom na otočnom samostanu [[HaikHayq (jezero)|jezera Hayq]], u kojem se navodi da je nakon osvajanja [[Kraljevstvo Damot|Damota]], car [[Amda Seyon I. iz Etiopije|Amda Seyon I.]] nastavio do Hadije i stavio je pod svoj nadzor koristeći vojske Gura iz moderne [[Eritreja|Eritreje]] koja će kasnije postati zemlja naroda [[Gurage ljudi|Gurage]]. <ref>Pankhurst, ''Ethiopian Borderlands'', p. 77</ref> Kasnije za vrijeme vladavine Amde Seyon, kralj Hadije, Amano, odbio se pokoriti etiopskom caru. Amana je u tome ohrabrio muslimanski "prorok tame" po imenu Bel'am. Amda Seyon je nakon toga krenuo prema Hadiji, gdje je "stanovnike zemlje ubio oštricom mača", ubivši mnoge stanovnike dok je druge porobio. <ref>Pankhurst, ''Ethiopian Borderlands'', p. 78</ref> Unatoč takvim kaznenim mjerama, mnogi ljudi iz Hadije služili su u vojnim jedinicama Amda Seyon. <ref name="Pankhurst-79">Richard Pankhurst, ''The Ethiopian Borderlands'' (Lawrenceville: Red Sea Press, 1977) p. 79</ref>
 
Za vrijeme vladavine [[Zara Yaqob|Zare YaqobYaqoba]], ''Garaad'' ili [[sultan]] Hadije Mahiko, sin ''Garaada'' Mehmada, ponovio je postupke svog prethodnika i odbio se pokoriti abesinskom caru. Međutim, uz pomoć jednog od Mahikovih sljedbenika, Garaad je svrgnut u korist svog ujaka Bamoa. Garaad Mahiko je potom potražio utočište na dvoru Adalskog [[Sultanat Adal|sultanata]]. Kasnije ga je ubio vojni kontingent Adal Mabrak, koji je bio u potjeri. Kronike bilježe da je Adal Mabrak poslao Mahikoovu glavu i udove Zari Yaqob kao dokaz njegove smrti. <ref>Pankhurst, ''Ethiopian Borderlands'', pp. 143f</ref>
 
Nakon što su vojno zauzeli Hadiyu, mnogi su se kraljevi Etiopije i visoki članovi nasilno oženili Hadiyama; [[Eleni iz Etiopije|Kraljica Eleni]] od Hadije jedan je od primjera. To bi rezultiralo ratovima sa susjednim [[Sultanat Adal|sultanijom Adal]], koji nije blagonaklono gledao na zločine koje je Etiopija počinila protiv muslimanske države Hadije. <ref>{{Citiranje knjiga|Title=Oromo of Ethiopia with special emphasis on the Gibe region|Publisher=University of London|URL=https://eprints.soas.ac.uk/29226/1/10731321.pdf}}</ref> Sultanat Adal je pokušao napasti Etiopiju kao odgovor, međutim kampanja je bila katastrofa i dovela je do smrti sultana [[Badlay ibn Sa'ad ad-Din|Badlaya ibn Sa'ad ad-Dina]] u [[Bitka kod Gomita|bitci kod Gomita]] . <ref>J. Spencer Trimingham, ''Islam in Ethiopia'' (Oxford: Geoffrey Cumberlege for the University Press, 1952), p. 75.</ref> Etiopsko-adalski odnosi nastavili su da se pogoršavati nakon incidenta s Hadijom i dostigli svoj vrhunac u [[Abesinijsko-adalski rat|abesinsko-adalskom ratu]], Hadiya će se pridružiti adalskim vojskama u svojoj invaziji na Etiopiju tijekom šesnaestog stoljeća. <ref>{{Citiranje časopisa|author=Braukämper|first=Ulrich|title=Islamic Principalities in Southeast Ethiopia Between the Thirteenth and Sixteenth Centuries (Part Ii)|year=1977|journal=Ethiopianist Notes|volume=1|issue=2|pages=1–43}}</ref> Krajem šesnaestog stoljeća regije Hadiya preplavile su migracije Oromo, tako da danas [[Arsi Oromo]] tvrde da su porijeklom Hadije. <ref>{{Citiranje knjiga|Title=Ethiopianist Notes|Publisher=Michigan State University|URL=https://books.google.com/?id=dLJWAAAAYAAJ&q=hadiya-sidama+oromo&dq=hadiya-sidama+oromo}}</ref>
Nacija Hadiya podijeljena je približno na 16 podklanova. Svaki klan vodi svoju lozu do jednog muškog pretka. Klanovi nisu bili ograničeni na neko određeno zemljopisno područje; živjeli su jedno uz drugo. Neki su klanovi imali prepoznatog vođu, drugi nisu. Međutim, u oba slučaja, vladajuće vijeće starješina vršilo je stvarnu političku moć za svaki klan. Svaki je klan zatim proslijedio vođu svog vijeća vrhu vijeća starješina za cijelu zajednicu. Sveukupno vijeće starješina koje su predstavljale sve klanove tada je vodio poglavar ili glasnogovornik države.
 
[[Zona Hadiya]] dobila je ime po narodu Hadiya, čija domovina pokriva dio ove administrativne podjele . Etiopski nacionalni popis 2007. izvijestio je da se 1.269.382 ljudi (ili 1,5% stanovništva) izjasnilo kao Hadiya, od kojih je 150.087 gradsko stanovništvo. [[Regija Južnih naroda, narodnosti i etničkih grupa|Južne nacije, nacionalnosti i narodna regija]] dom su za 93,9% ovih ljudi. <ref>[http://www.csa.gov.et/index.php?option=com_rubberdoc&view=doc&id=264&format=raw&Itemid=521 "Census 2007, Country Level"]</ref>
 
== Prirodno okruženje ==
Područje na kojem živržive Hadiye i skupine podrijetlom Hadiya proteže se od gornje Gibe na zapadu do zavoja Wabi Šäbälle na istoku. Preneseno na administrativnu kartu Etiopije 1970-ih, područje obuhvaća južnu Šävu, cijeli General Arsi i sjever Bale. Na današnjoj karti pokriva zonu Hadiya i dijelove zone Gurage na sjeveru RWGIJE Južnih naroda, nacionalnosti i regionalne države (SNNPRS) i neke središnje-južne dijelove Oromije. Geografiju ove regije karakterizira podjela na istočnu i zapadnu zonu Etiopske rasjedne doline, koja je dio velikog istočnoafričkog rasjednog sustava. Glavna područja koje naseljavaju Hadiya, koja su sačuvala svoj izvorni etnički identitet, nalaze se na zapadnom rubu rasjwsne doline; istočno od osi postoje samo dijelovi asimilirani od etničkih skupina koji su poznati pod drugim imenima. Rasjedna dolina proteže se u smjeru sjever-sjeveroistok od približno 6 ° sjeverne širine, kao gruba procjena, i nastavlja se kroz depresiju Awaš prema lijevkastoj Afarskoj nizini. Unutar ove masivne zone puknuća, koja je nastala u srednjem tercijarnom razdoblju, postoji razlika u nadmorskoj visini između 1.250 m (jezero Abbayya) i ponekad i preko 2.000 m. <ref> http://etd.aau.edu.et/bitstream/handle/123456789/16308/Tadesse%20Sibamo.pdf?sequence=1&isAllowed=y </ref>
 
== Znameniti pripadnici naroda Hadiya ==