Anarhija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Dosad sadrzaj Oznake: uklonjeno uređivanje mobilni uređaj m.wiki |
||
Redak 4:
'''Anarhija''' (grč. ''αναρχία'' (''anarchia''), što znači ''bez vlasti'' (prefiks ''an-'' znači ''bez'', korijen ''arch-'' se prevodi kao ''vlada'' ili ''vlast'')) je oblik društva u kojem bi se nastojalo poništiti svaki oblik nametnutog autoriteta; anarhisti vjeruju u čovjekovu prirodnu sposobnost autokontrole u društvu.
Postojanje društvenih pravila i ugovora nije lako ''[[a priori]]'' isključeno u anarhiji, bitno je samo da je ta pravila i te ugovore slobodno odredila i prihvatila zajednica koje se ona i tiču i da nisu nametnuta odozgo, kao što se događa tamo gdje jedni ljudi imaju veću moć od drugih. No, to je, svakako, obzirom na realnosti ljudskog razvoja, tek ideal.
Mada je u ljudskoj povijesti bilo brojnih ostvarenja društava i organizacija baziranih na anarhičnim principima, [[Pariška komuna]] iz [[1871.]] je bila vjerojatno prvi pokušaj anarhične društvene organizacije koji je globalno odjeknuo; kao što je komentirao [[Mihail Bakunjin]], jedan od velikih povijesnih mislilaca anarhije. Još je konkretnih i opširnih ostvarenja anarhičnih principa u društvu bilo i u vrijeme [[Španjolski građanski rat|građanskog rata]] u [[Španjolska|Španjolskoj]], za vrijeme kojeg su radnici, često kao članovi anarhosindikalističkih organizacija kao što je [[CNT]] u [[Katalonija|Kataloniji]] i [[Aragon|Aragonu]], dokazali djelotvornost samouprave javnog prijevoza i proizvodnih poduzeća - industrijskih, kao i poljopriverednih: preko horizontalnih skupština su bile ostvarene kolektivizacije zemlje zaplijenjene od veleposjednika i u nekim slučajevima je čak bilo ukinuto i [[privatno vlasništvo]]; sve je to, međutim, bilo nasilno prekinuto zbog ratnog poraza, naime osim što su se borili protiv nacionalista i fašista pod vodstvom [[Francisco Franco|Franciska Franca]] (koji su imali i podršku [[Fašistička Italija|fašističke Italije]] i [[Nacistička Njemačka|nacističke Njemačke]]), anarhisti su se morali čuvati i Komunističke partije, koja je imala podršku od [[Josif Staljin|Staljina]] s izričitom zabranom naoružanja anarhista i s naredbom da se sabotiraju postignuća anarhičnih organizacija i pojedinaca. Bilo je, međutim vrlo bitno i iskustvo [[Mahnovšćina|Mahnovšćine]], tj. pobunjeničke [[Ukrajina|Ukrajine]] pod vodstvom seljačkog generala [[Nestor Ivanovič Mahno|Nestora Ivanoviča Mahna]] i [[Kronstadt|Kronstadtskog]] otpora u [[Rusija|Rusiji]]. Oba ova otpora su bila slomljena i izbrisana od strane boljševika i njihove [[Crvena armija|Crvene armije]] kojom je zapovijedao general [[Lav Trocki]]. Za takav ishod pomalo su zaslužni i anarhisti, koji nisu imali mehanizam zaštite od posljedica nastalih divljačkim postupanjem određenih grupacija, koje su bile dijelom anarhističkog pokreta.
| |||