Dekadencija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Dodana je šira definicija dekadencije sa svojim pozitivnim i negativnim karakteristikama.
Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki napredni alati
Nema sažetka uređivanja
Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki napredni alati
Redak 1:
'''Dekadencija''' (iz [[Francuski jezik|francuskoga jezika]]: ''décadence''; ([[Latinski jezik]]: ''de-'' „od“, ''cadere'' „pasti“) opisuje stanje opadanja [[kultura|kulture]].
Pojam podrazumijeva postojanje objektivno ''boljega'' ili ''poželjnijega'' stanja u društvu ili kulturi. Dekadencija je društveno i kulturno stanje koje karakteriše propadanje, truljenje, iza koga najčešće slijedi rađanje nove društveno-ekonomske formacije. Mnoge teorije o društvu smatraju da samo društvo nosi u sebi određene strukturalne činioce koji djeluju na njegov razvoj i rast, ali istovremeno i mogućnost njegovog propadanja poslije perioda uspona i zrelosti.<ref>{{Citiranje knjige|title=Sociološki leksikon|author=Grupa autora sociologa, Radomir D. Lukić, Miroslav Pečujlić|authorlink=|coauthors=|origdate=1982.|origyear=1982.|date=|chapter=|chapterurl=|editor=Nikola Rašić|url=|format=|edition=Prvo|language=hrvatski|pages=str. 62.|publisher=Savremena administracija|location=Beograd, SFRJ|others=|quote=|accessdate=|isbn=|id=}}</ref> Dekadencija se kao pojam uvijek posmatra kroz povijest, a zatim kroz jezičku upotrebu. Ona se različito tumači i definira. To se odnosi na vrijeme i mjesto u kojem se dekadencija manifestira kao pojava. Kao pojam, dekadencija zahtjeva duboko promišljanje i stavljanje u jedan kontekst iz kojeg se izdvaja kao proces ili stanje. Dekadenciju karakterizira odstupanje od već usvojenih normativa načina života, a kao takvu susrećemo je u filozofiji, književnosti, sociologiji i umjetnosti. Ona ima svoje pozitivne i negativne karakteristike koje je neophodno determinirati.<ref>{{Citiranje knjige|title=Dekadencija ljudskosti u novom milenijumu-Studija slučaja: Migrantska kriza|author=Alen Albinović|first=Alen|last=Albinović|authorlink=|coauthors=|origdate=30. rujan 2018.|origmonth=rujan|origyear=2018. godina|date=22. listopad 2020.|chapter=Drugo poglavlje|chapterurl=https://fpn.unsa.ba/b/wp-content/uploads/2020/01/Alen-albinovic.pdf|editor=|url=https://fpn.unsa.ba/b/wp-content/uploads/2020/01/Alen-albinovic.pdf|format=Pdf.|edition=Prvo|language=hrvatski|pages=|publisher=Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu|location=Sarajevo, Bosna i Hercegovina|others=|quote=|accessdate=22. listopada 2020.|isbn=|id=}}</ref>
 
'''Pozitivne karakteristike dekadencije:'''