Predrag Finci: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m ISBN korigiran
m nekoliko rečenica iz osvrta na dvije autorove knjige + reference na osvrte
Redak 19:
}}
 
'''Predrag Finci''' ([[Sarajevo]], [[5. kolovoza]] [[1946.]]) hrvatski je i bosanskohercegovački [[filozof]], [[pisac]] i [[esejist]]. Radovi i stil Predraga Fincija su prepoznatljivi po svojoj kombinaciji erudicije, filozofskih i estetskih uvida i osobnog iskustva.<ref>http://makabijada.com/finci.htm (pristupljeno 15-3-2018)</ref> O njegovim je knjigama napisan veći broj članaka i recenzija u [[BiH]], Hrvatskoj i HrvatskojSrbiji.<ref>http://www.odjek.ba/?broj=27&id=26 (pristupljeno 15-3-2018)</ref><ref>http://elmundosefarad.wikidot.com/muharem-bazdulj-lirika-itake (pristupljeno 15-3-2018)</ref><ref>http://elmundosefarad.wikidot.com/u-traganju-za-iskazom-neiskazivoga (pristupljeno 15-3-2018)</ref><ref>http://elmundosefarad.wikidot.com/slobodan-snajder-pisac-je-uvijek-emigrant(pristupljeno 15-3-2018)</ref>
== Biografija ==
Predrag Finci je započeo svoju karijeru kao glumac u ulozi [[Gavrilo Princip|Gavrila Principa]] u filmu ''Sarajevski Atentat''<ref>http://www.imdb.com/title/tt0063545/ (pristupljeno 15-3-2018)</ref>[[Fadil Hadžić|Fadila Hadžića]] 1968. godine.<ref>http://www.bbc.co.uk/programmes/b047wshs (pristupljeno 15-3-2018)</ref> Nakon završetka dramskog studija posvećuje se studiju [[Filozofija|filozofije]] koju je studirao na Sveučilištu u Sarajevu i Sveučilištu u Parizu (kod Mikela Dufrenna). Bio je i gostujući istraživač na Sveučilištu u Freiburgu (kod [[Werner Marx]]a). Magistrirao je 1977. i doktorirao 1981. godine. Bio je [[Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Dekan OOUR-a Filozofija Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] 1985/1986. i 1986/1987. i profesor [[estetika|estetike]] do 1993.godine kada tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] seli u [[London]] gdje nastavlja raditi kao slobodni pisac i gostujući istraživač na UCL-u (University College London) do odlaska u mirovinu 2011. godine.
Knjige Predraga Fincija su objavljene u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji, a 2012. godine objavljuje prvu knjigu na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]] pod naslovom "'''Applause, and then Silence'''" (Aplauz, zatim muk). Radi se o kratkoj zbirci filozofskih eseja o temama kao što su okvir slike, naslov, moto, posveta itd.<ref>http://www.goodreads.com/book/show/21071483-applause-and-then-silence (pristupljeno 15-3-2018)</ref> O istim temama je prethodno u širem obliku Finci pisao u svojoj knjizi "'''O nekim sporednim stvarima'''" objavljenoj 1990. godine.<ref>https://novinar.me/2015/03/08/predrag-finci-od-sarajeva-do-londona-za-bosnu-i-hercegovinu/ (pristupljeno 15-3-2018)</ref> . 2014. godine objavljuje još jednu zbirku eseja na engleskom jeziku: "'''Why I Killed Franz Ferdinand and Other Essays'''" (Zašto sam ubio Franju Ferdinanda i drugi eseji).<ref>https://www.smashwords.com/books/view/208856 (pristupljeno 15-3-2018)</ref> To je zbirka eseja o različitim problemima, od terorizma ([[Sarajevski atentat]]) preko nekih kazališnih epifenomena pa do pitanja o prirodi pijanstva.<ref>https://www.smashwords.com/interview/predragfinci (pristupljeno 15-3-2018)</ref>
 
Izdanja Antibarbarus u Zagrebu 2014. godine objavljuju Fincijevu "'''Estetsku terminologiju'''".<ref>http://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/sto-je-uopce-umjetnost-odgovor-je-potrazio-predrag-finci-filozof-sarajevske-skole-s-londonskom-adresom/303589/ (pristupljeno 15-3-2018)</ref><ref>http://hrcak.srce.hr/165875 (pristupljeno 15-3-2018)</ref> Radi se o opsežnom djelu koje se bavi pojmom umjetnosti, odnosno umjetničkog djela. Isti tekst izlazi 2016. godine u elektroničkom izdanju. Većina Fincijevih djela su objavljena u elektroničnom obliku, ali je bitno spomenuti da je "Estetskaova terminologija"knjiga u svom elektroničkom izdanju nešto drugačija, korigirana i dopunjena te se zove "'''Estetička terminologija'''". Riječima autora, radi se o sljedećem tehničkom razlikovanju: „kada se kaže ‘estetičko’ onda je riječ o teorijskoj, filozofskoj disciplini, o mišljenju estetskog fenomena, a ne recimo o estetskoj kirurgiji ili estetskom aspektu problema, a kada se kaže ‘estetsko’ riječ je o umjetničkom djelu i svojstvima tog djela. Pojmovi estetičko i estetsko pripadaju estetici (estetičkoj teoriji) kao filozofskoj disciplini i unutar nje imaju svoja specifična, jasno određena značenja“ (Finci, 2016: 349)<ref>https://radiogornjigrad.wordpress.com/2016/11/26/josip-cmrecnjak-kartografija-estetickih-termina-osvrt-na-knjigu-esteticka-terminologija-predraga-fincija/ (pristupljeno 15-3-2018)</ref>
 
2016. godine sarajevska Izdavačka kuća Art Rabic objavljuje novu knjigu Predraga Fincija "'''Kratka, a tužna povijest uma'''." Kako navodi bosanskohercegovački PEN, u "Kratkoj,ovoj a tužnoj povijest uma"knjizi Finci pokazuje što je sve ideja uma i umno biće, kako se um razlikuje od osjećaja i vjere, zašto sve više dolazi do potpunog nepovjerenja u um i što je moguća budućnost mišljenja i samog uma.<ref>http://penbih.ba/wp/2016/05/predrag-finci-kratka-tuzna-povijest-uma/ (pristupljeno 15-3-2018)</ref> U časopisu Radio Gornji Grad Luciano Lukšić smatrapiše da su Fincijeve knjige "'''O kolodvoru i putniku'''" i "'''Kratka, a tužna povijest uma'''" napisane u nadi da je unatoč svemu moguć jedan humaniji svijet, svijet u kojem će stvaralačke ideje i etika humanizma postati životna stvarnost, a sam svijet uman.<ref>https://radiogornjigrad.wordpress.com/2017/01/14/luciano-luksic-logos-um-i-grad-o-dvije-knjige-predraga-fincija/ (pristupljeno 15-3-2018)</ref>
 
U knjizi "'''Elektonička špilja'''" koja je izašla 2017. godine u izdanju sarajevske kuće Art Rabic, Predrag Finci promišlja temu medija te razmatra njihov značaj, utjecaj, posljedice koje vrše na čovjekov život.<ref>http://www.lupiga.com/intervjui/intervju-predrag-finci-zivimo-u-tuznom-dobu-prezivljavanja-borbe-za-opstanak-a-bez-novih-ideja</(pristupljeno 15-3-2018)</ref> Postavlja važno etičko i političko pitanje današnjice "Koliko pristajem na manipuliranje medijima, i koliko sam pridonosim njihovoj zloupotrebi?" <ref>https://radiogornjigrad.wordpress.com/2017/07/04/o-knjizi-elektronicka-spilja-predraga-fincija/(pristupljeno 15-3-2018 )</ref> Izdanja Antibarbarus iz Zagreba iste 2017.godine objavljuju Fincijevu knjigu "'''Koristi filozofije'''" u kojoj autor postavlja pitanje na koje su mnogi tražili odgovor: kakva je koristi od filozofije? U svojim razmišljanjima autor govori o radosti mišljenja, o nuždi filozofiranja i ukazuje na stalnu otvorenost i aktualnost filozofskih pitanja.<ref>https://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/kakve-koristi-od-filozofije-profesor-filozofije-koji-je-docekao-mirovinu-u-londonu-pita-se-pitanje-svih-pitanja/6573807/</ref>
 
2018. godine u izdanju izdavačke kuće Factum izdavaštvo iz Beograda objavljena je dvadeseta knjiga Predraga Fincija pod naslovom "'''Ukratko'''". Kako piše P.E.N. BiH:" U ovoj knjizi esej gotovo u potpunosti prelazi u poetsku formu. Knjiga se dodiruje svih ključnih egzistencijalnih pitanja, od pitanja porijekla i nastajanja preko kazivanja o prijateljstvu i ljubavi, do pitanja rata, umiranja i ništavila. "'''Ukratko'''" je autorova sažeta povijest života. U svojim kratkim, efektno pisanim tekstovima Finci zapravo vodi dijalog sa ranim grčkim filozofima i svojim vlastitim emocionalnim stanjima, koja mogu biti i osjećaji svakog od nas."<ref>http://penbih.ba/2018/03/ukratko-nova-knjiga-predraga-fincija/(pristupljeno 15-3-2018)</ref> Iste 2018. godine izdavačka kuća Art Rabic iz Sarajeva objavljuje Fincijevu knjigu "'''O književnosti i piscima'''" koju autor započinje ovim riječima: "Ovo je knjiga o književnosti i piscima. Priča o njima. Naslov knjige posudih od onih nekadašnjih, strogih pisaca udžbenika, priručnika i književnih pregleda, od onih ozbiljnih, uvažavanih profesora i marljivih teoretičara koji su sve znali, pa i što je književnost i koji su pisci dobri, a i koji nisu. Ja međutim ne pišem takvu knjigu. Ne pravim učene analize, ne iznosim mudre tvrdnje, ne poduzimam sistematska istraživanja života i djela pisaca. Ne bih to htio. Nego bih samo da redam, svoje nabrajam, pričam i u svom pripovijedanju ideja iznosim kako mislim da jest i što mislim da bi književnost mogla biti.”<ref>http://penbih.ba/2018/11/o-knjizevnosti-piscima-nova-knjiga-predraga-fincija/</ref> [[Miljenko Jergović]] smatra da je "Finci ovom knjigom ponovno pokazao i dokazao da mnogo misli, mnogo promišlja, ali da također umije da to dijeli s drugima jer umije da piše. A to nije pravilo među školovanim, „oznanstvenjenim“ misliteljima. Ono što ova knjiga pokazuje i dokazuje jest da je Finci u osnovi znanstvenik-filozof (načitan filozofa od Aristotela, preko Kanta i Hegela, do Husserla, koji baš i nisu bili literati profinjenoga stila), premda je očito da ova knjiga nije zamišljena kao znanstveno-filozofsko djelo." <ref>https://www.jergovic.com/ajfelov-most/dzaba-ti-misao-ako-je-samo-tvoja/https://www.jergovic.com/ajfelov-most/dzaba-ti-misao-ako-je-samo-tvoja/</ref> Ranko Risojević u svome osvrtu na ovu Fincijevu knjigu kaže da je ona „istovremeno beletristička i udžbenička“ te da je „bez prevelike filozofije, ali ne bez uticaja filozofije“.<ref>https://www.jergovic.com/ajfelov-most/fincijev-uvod-u-lektiru/</ref>
 
Nešto kraći prijevod na talijanski jezik Fincijeve knjige "'''Tekst o tuđini'''" (Zagreb, 2007) objavljen je pod nazivom "'''Il popolo del diluvio'''" u izdanju talijanske izdavačke kuće Bottega Errante Edizioni 2018. godine.<ref>https://convenzionali.wordpress.com/2018/09/13/il-popolo-del-diluvio/</ref><ref>https://www.lalettricegeniale.it/il-popolo-del-diluvio-predrag-finci/</ref><ref>https://www.oslobodjenje.ba/o2/kultura/knjiga-narod-potopa-predraga-fincija-izmedu-sjecanja-na-atlantidu-i-teznje-ka-utopiji-398110</ref>
 
2019. godine Factum izdavaštvo objavljuje knjigu Predraga Fincija pod naslovom "'''Misterij, iza svega'''". P.E.N. BiH piše: "U svoj novoj knjizi Predrag Finci piše o misticizmu u umjetnosti, o mističkom iskustvu, te o filozofskim razmatranjima misticizma i o tome što je misterij u filozofiji. Autor pokazuje da je misticizam posebna vrsta osjećaja i mišljenja, čak posebna filozofija, koja je svojevrsna hereza, a kao filozofija pobuna protiv vlasti racionalnog uma i tajnovito, na subjektivnim osjećajima zasnovano filozofiranje i učenje o životu. Finci kroz niz duhovitih priča, primjera iz umjetnosti, filozofije i učenja samih mistika osvjetljava na racionalan, jasan i razumljiv način smisao i različita značenja misticizma u povijesti i današnjem svijetu"<ref>http://penbih.ba/2019/07/predstavljanje-nove-knjige-predraga-fincija-misterij-iza-svega/http://penbih.ba/2019/07/predstavljanje-nove-knjige-predraga-fincija-misterij-iza-svega/</ref>
Iste 2019. godine sarajevska izdavačka kuća Art Rabic objavljuje Fincijevu knjigu "'''Zapisi veselog filozofa (sa likovnim komentarima Amele Hadžimejlić)'''". "Ovo je kratka povijest filozofije, ispričana kroz niz anegdota i šala, a rezultat je dva različita nastojanja: Predraga Fincija kao autora teksta i grafičarke i likovne umjetnice Amele Hadžimejlić. Tako je ova knjiga postala sprega riječi i lika, teksta i oblika, kazivanje i pokazivanje, prezentiranje i reprezentiranje. Na dva različita načina ispričana ista priča. Knjiga Zapisi veselog filozofa napisana je jednostavno, duhovito, čita se lako, slike u knjizi su upečatljive i originalne, a njeni autori su osobe različitih stvaralačkih pristupa, profesija, generacija, polova i mjesta stanovanja, a oboje iz Sarajeva."<ref>http://penbih.ba/2019/07/predrag-finci-zapis-veselog-filozofa/</ref>
 
Predrag Finci je član Exile Writers Ink (London), Društva pisaca BiH i član-osnivač P.E.N.-a BiH. Član je [[Hrvatsko filozofsko društvo|Hrvatskog filozofskog društva]]. Dobitnik je Nagrade izdavača "Svjetlost" za zbirku eseja "Govori prepiski" 1980. i Nagrade izdavača "Veselin Masleša" za esej, 1986.godine.<ref>http://www.drustvopisaca.ba/blog3.php (pristupljeno 14-1-2017)</ref> 2011.godine je dobio Nagradu za znanost na 23. Međunarodnom sajmu knjige u Sarajevu za knjigu “Imaginacija ” u izdanju Antibarbarusa, Zagreb.<ref>https://www.klix.ba/magazin/kultura/dodijeljene-nagrade-najboljima-kriza-umanjila-promet/110425044 (pristupljeno 15-3-2018)</ref>
Line 56 ⟶ 57:
* Umjetnost uništenog: estetika, rat i Holokaust, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2005. {{ISBN|9532490000}}
* Priroda umjetnosti, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2006. {{ISBN|9789532490121}}
* Tekst o tuđini, ilustrirao [[Mersad Berber]], Demetra, Zagreb, 2007.{{ISBN|978-953-225-088-39789532250883}} OCLC 444656056 Prevedeno i objavljeno na talijanskom jeziku pod nazivom "Il popolo del diluvio", Bottega Errante Edizioni, 2018.,{{ISBN|978-88993682729788899368272}}
* Djelo i nedjelo: umjetnost, etika i politika, Demetra, Zagreb, 2008. {{ISBN|9789532250916}}
* Imaginacija, Zagreb, Izdanja Antibarbarus, 2009. {{ISBN|9789532490916}}