Razlika između inačica stranice »Guayana Esequiba«

Dodano 3.690 bajtova ,  prije 2 mjeseca
bez sažetka
{{Radovi}}
'''Guayana Esequiba''' (španjolski izgovor [ɡwaˈʝana eseˈkiβa] ( ) je sporni teritorij od 159,500 km2km<sup>2</sup> zapadno od [[Essequibo (rijeka)|rijeke Essequibo]] kojom upravlja i kontrolira [[Gvajana|Gvajana,]], a na koji polaže pravo [[Venezuela]] . <ref name="case">[https://books.google.com/books?id=sNkMAAAAYAAJ&printsec=frontcover&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false ''British Guiana Boundary: Arbitration with the United States of Venezuela. The Case (and Appendix) on Behalf of the Government of Her Britannic Majesty''] Volume 7. Printed at the Foreign office, by Harrison and sons, 1898.</ref> Granični spor naslijeđen je od kolonijalnih sila (Španjolska u slučaju Venezuele, te Nizozemska i Velika Britanija u slučaju Gvajane), a komplicira se neovisnošću Gvajane od Ujedinjenog Kraljevstva 1966.
 
Status teritorija podliježe [[Ugovor iz Ženeve (1966)|Ženevskom sporazumu]] koji su [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], Venezuela i [[Britanska Gvajana]] potpisale 17. veljače 1966. Ovim se ugovorom utvrđuje da će se stranke složiti pronaći praktično, mirno i zadovoljavajuće rješenje spora.<ref name="Geneva">[http://treaties.un.org/doc/Publication/UNTS/Volume%20561/volume-561-I-8192-English.pdf Agreement to resolve the controversy over the frontier between Venezuela and British Guiana (Treaty of Geneva, 1966)] from UN</ref> Unatoč ugovoru, Venezuela je upotrijebila diplomatske, ekonomske i vojne akcije protiv Gvajane, poput prijetnji [[Ekonomske sankcije|ekonomskim sankcijama]] protiv država koje žele pomoći Gvajani u razvoju teritorija. <ref name=":56">{{Citiranjecite journal časopisa|authorlast=Ince |first=Basil A. |date=1970 |title=The Venezuela-Guyana Boundary Dispute in the United Nations |url=|date=1970 |journal=[[Caribbean Studies (journal)|Caribbean Studies]] |volume=9 |issue=4 |pages=5-26}}</ref> Gubitak područja bogatog resursima, koje čini oko dvije trećine teritorija Gvajane, nanio bi nepovratnu štetu gospodarskom razvoju Gvajane.<ref name=":56" />
 
Teritorij je Gvajana podijeljenpodijelila na šest administrativnih regija: [[Barima-Waini]], [[Cuyuni-Mazaruni]], [[Pomeroon-Supenaam]], [[Potaro-Siparuni]], [[Gornji Takutu-Gornji Essequibo]] i [[Otoci Essequibo-zapadna Demerara|Otoci Essequibo-Zapadna Demerara]]. Venezuela ga često prikazuje na karti kao prugastu regiju koja se naziva ''Guayana Esequiba'' i uključen je u državne ustave [[Bolívar (država u Venezueli)|Bolívar]] i [[Delta Amacuro]] .
 
== Povijest ==
=== 15. stoljeće ===
Prvi europski susret u regiji imali su brodovi [[Juan de Esquivel|Juana de Esquivela]], zamjenika [[Diego Kolumbo|don Diega Columbusa]], sina [[Kristofor Kolumbo|Kristofora Kolumba]] 1498. godine.<ref name="STATES">{{cite book |title=[[The Statesman's Yearbook|The Statesman's Yearbook 2017: The Politics, Cultures and Economies of the World]] |publisher=[[Springer Publishing]] |isbn=1349683981 |edition=153 |page=566}}</ref> Regija je dobila ime po Esquivelu. 1499. [[Amerigo Vespucci]] i [[Alonso de Ojeda]] istražili su ušća Orinoka, a navodno su bili prvi Europljani koji su istražili Essequibo.<ref name="STATES"/>
 
=== 16. stoljeće ===
[[Datoteka:Guaiana_ofte_de_Provincien_tusschen_Rio_de_las_Amazonas_ende_Rio_de_Yuiapari_ofte_Orinoque.jpg|mini|Karta [[Hessel Gerritsz|Hessela Gerritsza]] iz 1625. godine koja prikazuje nizozemski teritorij (u žutoj boji) od [[Orinoco|rijeke Orinoco]] do [[Amazona|rijeke Amazone.]]]]
[[Nizozemska kolonizacija Gvajana]] dogodila se prvenstveno između ušća [[Orinoco|rijeke Orinoco]] na zapadu i [[Amazona|rijeke Amazone]] na istoku.<ref name=":10" /> Njihovo prisustvo u [[Guayanas|Gvajanama]] zabilježeno je krajem 1500-ih, iako su mnogi dokumenti ranih nizozemskih otkrića u regiji uništeni.<ref name=":10">{{cite book |title=The Dutch in the Caribbean and on the Wild Coast |last=Goslinga |first=Cornelis |publisher=[[University of Florida Press]] |year=1971 |isbn= |location=Gainesville, FL |pages= }}</ref> Nizozemci su bili prisutni čak zapadno od [[Poluotok Araya|poluotoka Araya]] u Venezueli koristeći [[Solina (geologija)|solane]] na tom području.<ref name=":10" /> Do 1570-ih izvješteno je da Nizozemci započinju trgovinu u Guinanama, ali postoji malo dokaza.<ref name=":10" /> U to vrijeme ni Portugalci ni Španjolci nisu uspostavili nijednu ustanovu na tom području.<ref name=":10" /> Nizozemska utvrda sagrađena je 1596. godine na ušću [[Essequibo (rijeka)|rijeke Essequibo]] na otoku, iako su je utvrdu srušili Španjolci kasnije te godine.<ref name=":10" />
 
Godine 1597. zanimanje Nizozemske za putovanje u Gvajane postalo je uobičajeno nakon objavljivanja časopisa "''[[Otkriće Gvajane|Otkriće Gvajane]]''" [[Walter Raleigh|Sir Waltera Raleigha]].<ref name=":10"/> Dana 3. prosinca 1597. nizozemska ekspedicija napustila je [[Brielle]] i obišla obale između Amazone i Orinoka.<ref name=":10" /> Izvještaj, koji je napisao A. Cabeljau i koji je opisao kao "realističnije podatke o regiji" od onog iz Raleigha, pokazao je kako su Nizozemci putovali rijekama Orinoco i [[Caroni (rijeka u Venezueli)|Caroní]], otkrivajući desetke rijeka i druge zemlje koja su ranije bila nepoznate.<ref name=":10" /> Cabeljau je napisao o dobrim odnosima s domorocima i da su Španjolci bili prijateljski raspoloženi kad su ih susreli u [[Ciudad Bolívar|San Toméu]].<ref name=":10" /> Do 1598. godine nizozemski brodovi navraćali su u Gvajanu kako bi uspostavili naselja.
 
=== 17. stoljeće ===
[[Datoteka:20191123_Guyana_0228_Kyk_Over_Al_Island_sRGB_(49295897097).jpg|mini|Ruševine [[Tvrđava Kyk-Over-Al|utvrde Kyk-Over-Al]], koju su Nizozemci izgradili 1616. godine.]]
 
=== 18. stoljeće ===
 
== Izvori ==
{{Izvori}}
 
[[Kategorija:Sporni teritoriji]]
[[Kategorija:Venezuela]]
[[Kategorija:Gvajana]]