Oswald Spengler: razlika između inačica

[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-R06610, Oswald Spengler.jpg|thumb|right|Oswald Spengler]]

 

== Životopis ==

 

[[1890]]. obitelj se preselila u sveučilišni grad Halle gdje je Oswald stekao klasično srednjoškolsko obrazovanje učeći [[grčki]], [[latinski]], [[Matematika|matematiku]] i [[prirodne znanosti]]. Puno je čitao, volio umjetnost, posebno [[Poezija|poeziju]], [[Drama|dramu]] i [[Glazba|glazbu]]. Dojmile su ga se ideje [[Goethe]]a i [[Nietzsche]]a koje će kasnije spomenuti kao glavne utjecaje u svojoj ''Propasti Zapada''. Pohađao je nekoliko sveučilišta (München, Berlin, Halle) i obrazovao se iz raznih područja: [[povijest]], [[filozofija]], matematika, prirodne znanosti i umjetnost. [[1903]]. nije uspio steći doktorsku titulu zbog nedovoljno referenci u radnji o [[Heraklit]]u; to mu je uspjelo sljedeće godine. [[1905]]. pretrpio je živčani slom. Neko vrijeme radio je kao učitelj [[Saarbrücken]]u i [[Düsseldorf]]u; od [[1908]]. do [[1911]]. predavao je znanost, njemačku povijest i matematiku u [[Hamburg]]u. Nakon majčine smrti, 1911. preselio je u [[München]] gdje će ostati do kraja života. Posvetio se svojem filozofskom radu i pisanju, živio je osamljeno i vrlo skromno. Uzdržavao se malim nasljedstvom, a povremeno je prihvaćao tutorske poslove ili je pisao za časopise kako bi dodatno zaradio.

 

Rad na svojem životnom djelu, ''[[Propast Zapada]]'', započeo je s namjerom da se prvenstveno koncentrira na položaj [[Njemačko Carstvo|Njemačke]] u [[Europa|Europi]]; pod dojmom događaja vezanih uz [[2. marokanska kriza|Drugu marokansku krizu]] odlučio je proširiti opseg. U knjizi iznosi svoju teoriju cikličkog razvoja [[kultura]] i pesimističnu viziju budućnosti [[Okcident|zapadne]] civilizacije koja se nalazi na kraju svojeg razvoja. Po njemu, povijest je skupna biografija nezavisnih kultura koje nalikuju živim organizmima: rađaju se kako bi ostvarile svoj životni potencijal, ''praideju''; prolaze kroz razdoblja mladosti, zrelosti i starosti te na kraju neizbježno umiru. Zapadna kultura, koju Spengler naziva ''faustovskom'' jer smatra da doktor Faust personificira njezin ukupni duh, nastala je tijekom srednjeg vijeka i upravo je dostigla vrhunac te počinje opadati da bi za nekoliko stoljeća potpuno nestala. Nestanak ne mora biti posljedica nikakvih katastrofa niti dramatičnih događaja, nego jednostavnog gubitka pokretačke snage i zamjene nekom novom kulturom s vlastitom praidejom i njezinim manifestacijama u obliku religije, filozofije, znanosti, umjetnosti i politike.