Marsova klima: razlika između inačica

Pješčane oluje su najčešće tijekom [[Apsida (astronomija)|perihela]], kada planet prima 40 posto više sunčeve svjetlosti nego tijekom [[Apsida (astronomija)|afela]]. Tijekom afela u atmosferi se stvaraju ledeni oblaci koji djeluju u interakciji s česticama prašine i utječu na temperaturu planeta.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.whfreeman.com/ENVIRONMENTALGEOLOGY/EXMOD36/F3614.HTM|title=Duststorms on Mars|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080719164612/http://www.whfreeman.com/ENVIRONMENTALGEOLOGY/EXMOD36/F3614.HTM|archivedate=July 19, 2008|publisher=whfreeman.com|accessdate=February 22, 2007}}</ref>

 

 

Promatranja od 1950-ih pokazala su da se globalne pješčane oluje pojavljuju otprilike svaku treću godinu.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Zurek|first=Richard W.|title=Interannual variability of planet-encircling dust storms on Mars|url=http://www.agu.org/pubs/crossref/1993/92JE02936.shtml|date=1993|journal=[[Journal of Geophysical Research]]|volume=98|issue=E2|pages=3247–3259|accessdate=March 16, 2007}}</ref>

Mars ima ledene kape na sjevernom i južnom polu, koje se uglavnom sastoje od vodenog leda; međutim, na njihovim je površinama prisutan smrznuti ugljični dioksid ([[suhi led]]). Suhi se led nakuplja u sjevernom polarnom području ([[Planum Boreum]]) samo zimi, ljeti se potpuno sublimira, dok južni polarni kraj dodatno ima trajni pokrivač suhog leda do osam metara debelog.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.daviddarling.info/encyclopedia/M/Marspoles.html|title=Mars, polar caps, ENCYCLOPEDIA OF ASTROBIOLOGY, ASTRONOMY, AND SPACEFLIGHT|author=Darling|first=David|accessdate=February 26, 2007}}</ref> Ova je razlika posljedica većeg uzvišenja južnog pola.

 

 

 

 

Obje se polarne kape trenutno akumuliraju, što potvrđuje predviđane [[Milankovićevi ciklusi|Milankovićeve cikluse]] u vremenskim okvirima od ~400.000 i ~4.000.000 godina. Sondiranja instrumenta SHARAD na Mars Reconnaissance Orbiteru ukazuju na ukupni rast ograničenja od ~0,24 km3/godišnje. Od toga 92%, odnosno ~0,86&nbsp;mm/godina, ide prema sjeveru,<ref>{{Citiranje časopisa|author=Smith|first=I.|title=An Ice Age Recorded in the Polar Deposits of Mars|date=May 27, 2016|journal=Science|volume=352|issue=6289|pages=1075–8}}</ref> dok Marsova Hadleyeva ćelija djeluje kao nelinearna pumpa hlapljivih sastojaka prema sjeveru.

Sada se smatra da se led nakupio kad se nagib Marsove orbite vrlo razlikovao od onoga što je sada. (Os na kojoj se planet vrti je znatno "klimava", što znači da se njegov kut mijenja s vremenom.)<ref>Madeleine, J. et al. 2007. Mars: A proposed climatic scenario for northern mid-latitude glaciation. Lunar Planet. Sci. 38. Abstract 1778.</ref><ref>Madeleine, J. et al. 2009. Amazonian northern mid-latitude glaciation on Mars: A proposed climate scenario. Icarus: 203. 300–405.</ref><ref>Mischna, M. et al. 2003. On the orbital forcing of martian water and CO2 cycles: A general circulation model study with simplified volatile schemes. J. Geophys. Res. 108. (E6). 5062.</ref> Prije nekoliko milijuna godina, nagib Marsove osi bio je 45 stupnjeva umjesto sadašnjih 25 stupnjeva. Njegov nagib jako varira jer ga njegova dva malena mjeseca ne mogu stabilizirati poput Zemljinog [[Mjesec|Mjeseca]].

 

 

Studije su pokazale da kada nagib Marsa dosegne 45 stupnjeva od svojih sadašnjih 25 stupnjeva, led više nije stabilan na polovima.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Levy|first=J.|title=Identification of sublimation-type thermal contraction crack polygons at the proposed NASA Phoenix landing site: Implications for substrate properties and climate-driven morphological evolution|year=2008|journal=Geophys. Res. Lett.|volume=35|issue=4}}</ref> Nadalje, pri ovom velikom nagibu zalihe krutog ugljičnog dioksida (suhi led) sublimiraju se, čime se povećava atmosferski tlak. Ovaj povećani tlak omogućuje zadržavanje više prašine u atmosferi. [[Vlaga]] u atmosferi padat će poput snijega ili kao led zaleđen na zrnima prašine. Izračuni sugeriraju da će se ovaj materijal koncentrirati na srednjim [[Areografija|areografskim širinama]].<ref>{{Citiranje časopisa|author=Levy|first=J.|title=Thermal contraction crack polygons on Mars: Classification, distribution, and climate implications from HiRISE observations|year=2009a|journal=J. Geophys. Res.|volume=114|issue=E1|pages=E01007}}</ref><ref>Hauber, E., D. Reiss, M. Ulrich, F. Preusker, F. Trauthan, M. Zanetti, H. Hiesinger, R. Jaumann, L. Johansson, A. Johnsson, S. Van Gaselt, M. Olvmo. 2011. Landscape evolution in Martian mid-latitude regions: insights from analogous periglacial landforms in Svalbard. In: Balme, M., A. Bargery, C. Gallagher, S. Guta (eds). Martian Geomorphology. Geological Society, London. Special Publications: 356. 111–131</ref> Opći cirkulacijski modeli Marsove atmosfere predviđaju nakupine ledom bogate prašine na istim područjima gdje se nalaze obilježja bogata ledom.<ref name="ReferenceA">{{Citiranje časopisa|author=Laskar|first=J.|title=Long term evolution and chaotic diffusion of the insolation quantities of Mars|url=https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-00000860/file/Ma_2004.laskar_prep.pdf|year=2004|journal=Icarus|volume=170|issue=2|pages=343–364}}</ref> Kad se nagib počne vraćati na niže vrijednosti, led se sublimira (izravno se pretvara u plin) i iza sebe ostavlja zaostatak prašine.<ref name="Mellon, M. 1995">{{Citiranje časopisa|author=Mellon|first=M.|title=The distribution and behavior of Martian ground ice during past and present epochs|year=1995|journal=J. Geophys. Res.|volume=100|issue=E6|pages=11781–11799}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|author=Schorghofer|first=N|title=Dynamics of ice ages on Mars|url=|year=2007|journal=Nature|volume=449|issue=7159|pages=192–194}}</ref> Talog zaostajanja prekriva temeljni materijal, tako da sa svakim ciklusom visokih razina nagiba neki plašt bogat ledom ostaje iza.<ref>Madeleine, J., F. Forget, J. Head, B. Levrard, F. Montmessin. 2007. Exploring the northern mid-latitude glaciation with a general circulation model. In: Seventh International Conference on Mars. Abstract 3096.</ref> Imajte na umu da sloj plašta glatke površine vjerojatno predstavlja samo relativno noviji materijal. Ispod su slike slojeva u ovom glatkom plaštu koji se ponekad spušta s neba.<gallery class="center" mode="packed" widths="220" heights="160">

</gallery>

{| class="wikitable floatright" style="text-align:center;"

Colaprete i sur. su proveli simulacije s Marsovim modelom opće cirkulacije koji pokazuju da lokalna klima oko Marsovskog južnog pola trenutno može biti u nestabilnom razdoblju. Simulirana nestabilnost ukorijenjena je u areografiji regije, što autore navodi na pretpostavku da je sublimacija polarnog leda lokalni, a ne globalni fenomen.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Colaprete|first=A|authorlink=|title=Albedo of the South Pole of Mars.|url=https://zenodo.org/record/1233281|date=May 12, 2005|journal=Nature|volume=435|issue=7039|pages=184–188}}</ref> Istraživači su pokazali da su čak i uz konstantnu sunčevu osvjetljenost polovi mogli skakati između stanja taloženja ili gubitka leda. Okidač za promjenu stanja može biti povećano opterećenje prašinom u atmosferi ili promjena albeda zbog taloženja vodenog leda na polarnoj kapi.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Jakosky, Bruce M.|authorlink=|title=Year-to-year instability of the Mars Polar Cap|date=1990|journal=J. Geophys. Res.|volume=95|pages=1359–1365}}</ref> Ova je teorija donekle problematična zbog nedostatka odlaganja leda nakon globalne pješčane oluje 2001. godine.<ref name="Fenton">{{Citiranje časopisa|author=Fenton|first=Lori K.|title=Global warming and climate forcing by recent albedo changes on Mars|url=http://humbabe.arc.nasa.gov/~fenton/pdf/fenton/nature05718.pdf|date=2007|journal=[[Nature (journal)|Nature]]|volume=446|issue=7136|pages=646–649}}</ref> Drugo je pitanje što se točnost Marsovog općeg modela cirkulacije smanjuje kako razmjeri fenomena postaju sve lokalniji.

 

 

== Klimatske zone ==