Marsova klima: razlika između inačica

[[Giacomo Filippo Maraldi|Giacomo Maraldi]] utvrdio je 1704. da južna polarna kapa nije usredotočena na rotacijski pol Marsa.<ref name="mars1700">{{Citiranje weba|url=http://www.exploringmars.com/history/1700.html|title=Exploring Mars in the 1700s|archiveurl=https://web.archive.org/web/20010220024335/http://www.exploringmars.com/history/1700.html|archivedate=February 20, 2001|date=February 20, 2001}}</ref> Tijekom opozicije 1719. godine, Maraldi je primijetio i polarne kape i vremensku varijabilnost u njihovom opsegu.

 

 

Otkriće "žutih oblaka" na površini Marsa [[Honore Flaugergues|Honorea Flaugerguesa]] 1809. godine prvo je poznato opažanje Marsovih pješčanih oluja. Flaugergues je također primijetio [[1813.]] značajno opadanje leda na polovima tijekom marsovskog proljeća. Njegova se spekulacija da je Mars topliji od Zemlje pokazala netočnom.

Od formacija kondenzacijske prirode na Marsu se nalazi [[magla]]. Često stoji iznad nizina, kanjona, dolina i na dnu kratera po hladnom vremenu.<ref name="galspace2">{{Citiranje weba|url=http://galspace.spb.ru/index41.html|title=Mars - Crveni planet. Opis mjesta. Atmosfera i klima|author=|date=|work=galspace.ru - Projekt istraživanja Sunčevog sustava|language=ruski|publisher=|accessdate=25. listopada 2020.}}</ref>

 

 

Dne 29. rujna 2008., sletač [[Phoenix (lander)|''Phoenix'']] otkrio je snijeg koji pada iz oblaka 4.5 kilometara iznad mjesta slijetanja u blizini kratera Heimdal. Oborine su isparile prije nego što su došle do tla; taj se fenomen zove [[virga]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/phoenix/news/phoenix-20080929.html|title=NASA Mars Lander Sees Falling Snow, Soil Data Suggest Liquid Past|date=September 29, 2008|accessdate=October 3, 2008}}</ref>

Izvješteno je da "Na temelju podataka o temperaturi zraka tijekom noći, svako proučavano sjeverno proljeće i rano sjeverno ljeto je bilo identično unutar razine eksperimentalne pogreške (unutar ± 1&nbsp;°C) ", ali da" dnevni podaci, međutim, upućuju na nešto drugačiju priču, s temperaturama koje variraju iz godine u godinu i do 6&nbsp;°C u ovom godišnjem dobu.<ref name="Liu 2003">{{Citiranje časopisa|author=Liu|first=Junjun|title=An assessment of the global, seasonal, and interannual spacecraft record of Martian climate in the thermal infrared|url=http://www.gfdl.gov/~gth/netscape/2003/liu0301.pdf|date=15 August 2003|journal=[[Journal of Geophysical Research]]|volume=108|issue=5089|pages=5089|accessdate=September 8, 2007}}</ref> Ova razlika u danu i noći je neočekivana i nerazumljiva". U južnom proljeću i ljetu varijancom dominiraju prašine koje povećavaju vrijednost noćne niske temperature i smanjuju dnevnu vršnu temperaturu.<ref name="Sheehan-13">William Sheehan, ''The Planet Mars: A History of Observation and Discovery,'' Chapter 13 ([http://www.uapress.arizona.edu/onlinebks/mars/chap13.htm available on the web])</ref> To rezultira malim (20&nbsp;°C) smanjenje prosječne površinske temperature i umjereno (30&nbsp;°C) porast temperature gornjih slojeva atmosfere.<ref name="Gurwell">{{Citiranje časopisa|author=Gurwell|first=Mark A.|title=Mars surface and atmospheric temperature during the 2001 global dust storm|url=|year=2005|journal=Icarus|volume=175|issue=1|pages=23–3}}</ref>

 

 

 

 

Pretpostavlja se da je Mars u početku svoje povijesti imao puno gušću i topliju atmosferu.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Fassett|first=C. J. Head|title=Sequence and timing of conditions on early Mars|url=|year=2011|journal=Icarus|volume=211|issue=2|pages=1204–1214}}</ref> Većina ove rane atmosfere sastojala bi se od ugljičnog dioksida. Takva bi atmosfera podigla temperaturu, barem na nekim mjestima, iznad točke ledišta vode.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Forget|first=F.|title=3D modelling of the early martian climate under a denser {{chem2|CO2}} atmosphere: temperatures and {{chem2|CO2}} ice clouds|url=|year=2013|journal=Icarus|volume=222|issue=1|pages=81–99}}</ref> Tekuća voda s višom temperaturom mogla je izdubiti brojne kanale i izlivne doline uobičajene na planetu. Također se možda okupila i formirana jezera i možda ocean.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.space.com/28742-ancient-mars-ocean-water-lost.html|title=Wet Mars: Red Planet Lost Ocean's Worth of Water, New Maps Reveal|work=Space.com}}</ref> Neki su istraživači sugerirali da je Marsova atmosfera možda bila višestruko gušća od Zemljine; međutim istraživanja objavljena u rujnu 2015. godine iznijela su ideju da možda rana marsovska atmosfera nije bila tako gusta kao što se prije mislilo.<ref name="sciencedaily.com">{{Citiranje weba|url=https://www.sciencedaily.com/releases/2015/09/150903121019.htm|title=What happened to early Mars' atmosphere? New study eliminates one theory}}</ref>

Pješčane oluje su najčešće tijekom [[Apsida (astronomija)|perihela]], kada planet prima 40 posto više sunčeve svjetlosti nego tijekom [[Apsida (astronomija)|afela]]. Tijekom afela u atmosferi se stvaraju ledeni oblaci koji djeluju u interakciji s česticama prašine i utječu na temperaturu planeta.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.whfreeman.com/ENVIRONMENTALGEOLOGY/EXMOD36/F3614.HTM|title=Duststorms on Mars|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080719164612/http://www.whfreeman.com/ENVIRONMENTALGEOLOGY/EXMOD36/F3614.HTM|archivedate=July 19, 2008|publisher=whfreeman.com|accessdate=February 22, 2007}}</ref>

 

 

Promatranja od 1950-ih pokazala su da se globalne pješčane oluje pojavljuju otprilike svaku treću godinu.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Zurek|first=Richard W.|title=Interannual variability of planet-encircling dust storms on Mars|url=http://www.agu.org/pubs/crossref/1993/92JE02936.shtml|date=1993|journal=[[Journal of Geophysical Research]]|volume=98|issue=E2|pages=3247–3259|accessdate=March 16, 2007}}</ref>

Smatra se da oluja s Marsovom prašinom može dovesti do atmosferskih električnih pojava.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Eden|first=H.F.|authorlink=|title=Electrical breakdown caused by dust motion in low-pressure atmospheres: considerations for Mars.|url=|date=1973|journal=[[Science (journal)|Science]]|volume=180|issue=4089|pages=39–87|accessdate=}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|author=Harrison|first=R.G.|authorlink=|title=Applications of electrified dust and dust devil electrodynamics to Martian atmospheric electricity.|url=https://hal-insu.archives-ouvertes.fr/insu-01301857/document|date=2016|journal=[[Space Sci. Rev.]]|volume=203|issue=1–4|pages=299–345|accessdate=}}</ref><ref>{{Citiranje knjiga|Author=Calle|Date=2017|Title=Electrostatic Phenomena in Planetary Atmospheres.|URL=}}</ref> Poznato je da se zrna prašine električno nabijaju prilikom sudara sa zemljom ili drugim zrnima.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Forward|first=K.M.|authorlink=|title=Particle-size dependent bipolar charging of Martian regolith simulant.|url=|date=2009|journal=[[Geophysical Research Letters]]|volume=36|issue=13|pages=L13201|accessdate=}}</ref> Teoretske, proračunske i eksperimentalne analize prašnjavih protoka u laboratoriju i pješčanih vragova na Zemlji ukazuju da je samoinducirana električna energija, uključujući munje, česta pojava u turbulentnim tokovima opterećenim prašinom.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Melnik|first=O.|authorlink=|title=Electrostatic discharge in Martian dust storms.|url=|date=1998|journal=[[J. Geophys. Res. Space Phys.]]|volume=103|issue=A12|pages=29107–29117|accessdate=}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|author=Renno|first=N.O.|authorlink=|title=Electrical discharges and broadband radio emission by Martian dust devils and dust storms.|date=2003|journal=[[Geophysical Research Letters]]|volume=30|issue=22|pages=2140}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|author=Krauss|first=C.E.|title=Modeling the formation of electrostatic discharges on Mars.|date=2006|journal=[[J. Geophys. Res. Planets]]|volume=111|issue=E2|pages=E2}}</ref> Na Marsu bi se ova tendencija složila s niskim tlakom atmosfere, koji bi se pretvorio u puno niža električna polja potrebna za razgradnju. Kao rezultat toga, aerodinamično razdvajanje prašine i na mezo- i na makro-skali može lako dovesti do dovoljno velikog odvajanja naboja da proizvede lokalno električno pražnjenje u oblacima prašine iznad zemlje.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Di Renzo|first=M.|authorlink=|title=Aerodynamic generation of electric fields in turbulence laden with charged inertial particles.|date=2018|journal=[[Nature Communications]]|volume=9|issue=1|pages=1676}}</ref>

[[Datoteka:Dusty_turbulence_CFD.tif|mini|Izravna numerička simulacija turbulencije opterećene sa 168 milijuna električno nabijenih inercijalnih čestica prašine (Centar za istraživanje turbulencije, [[Sveučilište Stanford]])]]

 

==== Saltacija ====