Atmosferski tlak: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor |
m uklanjanje izmjene 5652929 suradnika Full FiDiFi (razgovor) Oznaka: uklanjanje |
||
Redak 5:
[[datoteka:Sunset from Krimeja view westwards.jpg|mini|desno|250px|[[Gustoća zraka]] brzo opada s [[Nadmorska visina|nadmorskom visinom]] - tako na primjer, na vrhu [[Učka|Učke]] (oko 1 400 metara nad morem) je gustoća zraka za oko 15% manja nego u [[Rijeka|Riječkoj luci]].]]
'''
Zrak vrši na svaku plohu neki atmosferski tlak. Taj je tlak to manji što se više dižemo uvis, jer se time smanjuje sloj zraka koji vrši [[pritisak]]. Koliki je tlak na 1 cm<sup>2</sup> površine, to jest atmosferski tlak, pokazao je talijanski [[fizičar]] [[Evangelista Torricelli|Torricelli]] početkom 17. stoljeća svojim [[pokus]]om koji je izveo sa [[živa|živom]]. On je uzeo [[cijev]], dugu 1 [[metar]] i napunio je živom do ruba. Zatim ju je začepio prstom, okrenuo i stavio okomito u posudu sa živom. Živa nije ostala do vrha u cijevi, ali nije ni sva iscurila. Prostor iznad žive je prazan prostor, a zove se Torricellijev [[vakuum]]. U stvari to nije potpuno prazan prostor jer se u njemu nalaze živine [[para|pare]]. Živa nije posve iscurila jer je u cijevi drži vanjski tlak. Ako je visina stupca žive 750 [[metar|mm]], onda isto toliki atmosferski tlak mora držati ravnotežu težini toga stupca. Kako je [[gustoća]] žive 13 534 [[Kilogram po metru kubnom|kg/m<sup>3</sup>]], to stupac žive od 0,75 m presjeka 1 cm<sup>2</sup> (0,000 1 m<sup>2</sup>) ima [[težina|težinu]], odnosno stvara tlak:
|