Razlika između inačica stranice »Harari«

Obrisano 138 bajtova ,  prije 2 mjeseca
bez sažetka
{{Radovi}[
'''NarodHarari''' [[Harari jezik|Harari]] ( [[Harari jezik|Harari]] : {{Jezik|har|ጌይኡሱእ}} '''Gēyusu''', "Ljudi iz grada") su etnička skupina koja naseljava [[Afrički rog|Rog Afrike]]. Članovi tradicionalno borave u obzidanom gradu [[Harar]], nazvanom jednostavno ''Gēy'' "grad" u Harariju, smještenom u regiji [[Harari (regija)|Harari]] u istočnoj [[Etiopija|Etiopiji]]. Govore hararski jezik, član [[Južnoetiopski jezici|južnoetiopske]] grupacije u [[Semitski jezici|semitskoj potporodici]] [[Afrazijski jezici|afroazijskih jezika]].
 
== Povijest ==
[[Datoteka:Harar_tradition.jpg|mini|Harari žena u tradicionalnoj odjeći.]]
Narod [[Harla ljudi|Narod Harla]], izumrli narod koji govorije govorio afroazijskiafroazijskim jezikom, podrijetlom iz [[Hararghe|Hararghea]], smatra se pretečom naroda Harari.<ref name="Joussaume">{{Citiranje časopisa|author=Joussaume|first=Roger|title=Fouille d'un tumulus à Ganda Hassan Abdi dans les monts du Harar|url=http://www.persee.fr/doc/ethio_0066-2127_1976_num_10_1_1157|date=1976|journal=Annales d'Ethiopie|volume=10|pages=25–39}}</ref> Preci Hararija prršli su preko [[Bab-el-Mandeb|Bab-el-Mandeba]]a, dolazeći na obale sjeverne [[Somalija|Somalije]] kao prvo semitsko stanovništvo među kušitskim i neafroazijskim narodima u onome što će postati Harar.
 
[[Arapi|Arapskog]] Fagiha [[Abadir|Abadira]], navodnog patrijarha Hararija u 10. stoljeću, po dolasku su dočekali plemena Harla, Gaturi i [[Argobba ljudi|Argobba]].<ref>{{Citiranje knjiga|Title=Islamic History and Culture|Publisher=LIT Verlag Munster|URL=https://books.google.com/?id=HGnyk8Pg9NgC&pg=PA107&lpg=PA107&dq=harala+gaturi#v=onepage|Year=2002}}</ref> Do trinaestog stoljeća Harari su bili među upravnicima Ifatskog [[Ifatski sultanat|sultanata]].<ref>{{Citiranje knjiga|Title=The History of Islam in Africa|Publisher=Ohio University Press|URL=https://books.google.com/?id=J1Ipt5A9mLMC&pg=PA228&dq=harari+yifat#v=onepage}}</ref> Tijekom 14. stoljeeća, u napadima na hararijski grad Get (Gey) od strane abesinske imperatorke [[Amda Seyon I.|Amde Seyon I.]], Harari se nazivaju Harle.<ref>{{Citiranje knjiga|Title=A History of Ethiopia: Volume I (Routledge Revivals): Nubia and Abyssinia|Publisher=Routledge|URL=https://books.google.com/?id=KWQtBAAAQBAJ&pg=PA297&dq=arab+harla#v=onepage}}</ref> Tijekom [[Abesinijsko-adalski rat|abesinsko-adalskog rata]], neke su se milicije Hararija naselile na teritoriju [[Gurage ljudi|Gurage]], formirajući narod [[Muljeviti ljudi|narod Siltʼe]].<ref>{{Citiranje knjiga|Title=Environment, livelihood and local praxis in Asia and Africa|Publisher=Center for African Area Studies, Kyoto University|URL=https://books.google.com/?id=Jvu1AAAAIAAJ&q=silte+origin&dq=silte+origin}}</ref> Harari je su nekoć predstavljali najveću koncentraciju poljoprivrednika u istočnoj Africi.<ref>{{Citiranje knjiga|Title=The Oromo of Ethiopia|Publisher=University of London|URL=https://eprints.soas.ac.uk/29226/1/10731321.pdf}}</ref>
 
U šesnaestom stoljeću zidovi izgrađeni oko grada Harar za vrijeme vladavine Emira [[Nur ibn Mudžahid|Nur ibn Mudžahida]] pomogli su očuvanju identiteta Hararija od asimilacije s [[Oromci|Oromom]]ma.<ref>{{Citiranje knjiga}}</ref> Kolonije Harari usred morske obale i Harar također su asimilirani od strane [[Somalci|Somalaca]] stavljajući [[sultanat Harar]] pod prisilju.<ref>{{Citiranje knjiga}}</ref> Harari zatvoreni u gradu opasanom zidinama postali su posljednji ostaci nekoć velike etničke skupine koja je naseljavala regiju.<ref>{{Citiranje knjiga}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|author=Waldron|first=Sidney|title=The Political Economy of Harari-Oromo Relationships, 1559-1874|year=1984|journal=Northeast African Studies|volume=6|issue=1/2}}</ref> Prema Ulrichu Braukämperu, Harla-Harari su najvjerojatnije bili aktivni u regiji prije islamske invazije [[Sultanat Adal|Adal Sultanata]] na Etiopiju.
 
U šesnaestom stoljeću Oromci su napadali regije [[Somalija|Somalije]] od sjevernih područja [[Hargeisa|Hargeise]] do južnih dijelova poput [[Donja Juba|Donje Jube]], uključujući narod Harari.<ref>{{Citiranje knjiga|Title=The Proceedings of the First International Congress of Somali Studies|URL=https://books.google.com/books?id=mM8tAQAAIAAJ|Year=1992|Publisher=Scholars Press}}</ref> Hararinsu bili bijesan kad je Muhammad Jasa 1577. godine odlučio premjestiti glavni grad [[Sultanat Adal|Adal Sultanata Adal]] iz Harara u [[AsaitaAussa|Aussu]] kao odgovor na prijetnje Oromaca. Manje od godinu dana nakon preseljenja, Adal bi propao.<ref>{{Citiranje knjiga|Title=Ethiopia and the Red Sea: The Rise and Decline of the Solomonic Dynasty and Muslim European Rivalry in the Region|URL=https://books.google.com/books?id=7fArBgAAQBAJ&pg=PA139|Year=2013|Publisher=Routledge}}</ref> Imami Harari nastavili su biti prisutni u južnoj [[Afar (regija)|Afarskoj regiji]] u [[Imamat Aussa|Imamatu Aussa]] sve dok ih u osamnaestom stoljeću nije svrgnula [[Dinastija Mudaito|svrgnula dinastija Mudaito]], koja je kasnije uspostavila [[Sultanat Aussa]].<ref>{{Citiranje knjiga|Title=Encyclopedia of africaN HISTORY andCULTURE|Publisher=Facts on File inc|URL=http://31.210.87.4/ebook/pdf/Encyclopedia_of_African_History_and_Culture.pdf}}</ref>
[[Datoteka:Harari_Girls,_Ethiopia_(8261348010).jpg|mini|Harari djeca]]
 
== Jezik ==
[[Datoteka:Pendentif_Harar-Musée_d'histoire_naturelle_et_d'ethnographie_de_Colmar.jpg|desno|mini|Privjesak Harari, u Prirodoslovno-etnografskom muzeju u [[Colmar|Colmaru]] u.]]
 
== Religija ==
Gotovo svi Harari su [[Musliman|muslimani]]. Najraniji učitelj ''kabira'' ili islama u zajednici bio je Aw Sofi Yahya, učenjak Hararija koji je bio suvremenik arapskog zaštitnika Harara zvanog šejh Abadir i od njega je prva kur'anska gej [[Medresa|kur'anska škola]] oko 10 km južno od središta grada.<ref>Siegbert Uhlig, Encyclopaedia Aethiopica: He-N, Volume 3, (Otto Harrassowitz Verlag: 2007), pp.111 & 319</ref> Prevladavajući pravac ili samoidentifikaciju koju su prihvatili ljudi Harari je [[Sunizam|sunitski]] ili ne-denominacijski islam.<ref>Brugnatelli, Vermondo. "Arab-Berber contacts in the Middle Ages and Ancient Arabic dialects: new evidence from an old Ibadite religious text." African Arabic: approaches to dialectology. Berlin: de Gruyter (2013): 271-291.</ref>
 
== Dijaspora ==