Astrognozija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 57:
Na našem nebu najsjajnije su zvijezde [[Arktur]], [[Vega]], [[Capella|Kapela]] i [[Rigel]], koje su nulte magnitude, a još je sjajniji [[Sirius]], čiji je ''m'' = - 1,4. Budući da sjajnije zvijezde opisujemo manjom brojkom, idući po brojnom pravcu veličina, zalazimo u područje negativnih brojeva. Ima još i sjajnijih objekata. Kada je najsjajnija, [[Venera]] ima magnitudu ''m'' = - 4,4, [[Mjesec]] ''m'' = - 13,6, a [[Sunce]] ''m'' = - 26,7. Izvježbano oko razaznat će u manjim skupinama zvijezda razliku u magnitudi od 0,1 veličine. Prividna zvjezdana veličina ili magnituda opisuje svjetlost nebeskog tijela kao neposredne pojave na nebu, a ne mjeri ni tjelesnu veličinu ni stvaran tok svjetlosti koji napušta zvijezdu.
Objektiv teleskopa prihvaća tok svjetlosti razmjeran svojoj [[površina|površini]]. Koliko je puta površina objektiva veća od površine očne zjenice toliko puta veći tok svjetlosti prođe kroz objektiv. Zato teleskopom vidimo zvijezde slabijeg sjaja nego golim okom. Površina objektiva razmjerna je [[kvadrat (aritmetika)|kvadrat]]u [[promjer]]a objektiva, pa je kvadratu promjera razmjerna i prihvaćena [[svjetlost]]. U idealnom slučaju, kada je teleskop odlične izrade, a [[Zemljina atmosfera]] čista i prozirna, vidjet će se najslabije zvijezde ovisno o promjeru objektiva, kako to pokazuje sljedeća tablica:
{| class="wikitable"
| |||