Josip Manolić: razlika između inačica

[[Politika|Politikom]] se počeo baviti [[1937.]] godine. Već sljedeće godine postaje omladinskim i [[Sindikat|sindikalnim]] rukovoditeljem. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] (1941. - 1945.) postaje organizacijski [[Tajnik (dužnost)|sekretar]] PK SKOJ-a za Hrvatsku. Po ustroju [[OZNA|OZNA-e]] [[1944.]] godine upućen je kao glavni zapovjednik u akciju oslobođenja [[Bjelovar]]a i okolice. [[1946.]] godine Manolić odlazi u Zagreb za načelnika odjela za izvršenje [[Kaznenopravne sankcije|kaznenih sankcija]] u tadašnjem Sekretarijatu za unutrašnje poslove (između ostalog provodi utamničenje nadbiskupa[[nadbiskup]]a [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]]). [[1948.]] postaje načelnik u Sekretarijatu unutrašnjih poslova [[NR Hrvatska|NR Hrvatske]]. Kao visokorangirani dužnosnik [[UDBA|UDBE]], nadzirao je sve zatvore[[zatvor]]e za [[Politički zatvorenik|političke zatvorenike]] u SFRJ. U međuvremenu, [[1960.]] diplomira na [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnom fakultetu]] u [[Zagreb]]u. 1960. godine postaje šef SUP-a (Sekretarijata unutarnjih poslova ) u SFRJ.

[[1965.]] godine izabran je u Sabor SR Hrvatske i obnaša funkcije predsjednika organizaciono-političkog odbora, predsjednika zakonodavno-pravne komisije, te člana Ustavne[[Ustav]]ne komisije. [[1969.]] godine izabran je po drugi put u [[Sabor SR Hrvatske]]. Nakon [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]], postao je [[disident]] te upoznaje Tuđmana. [[1989.]] godine rukovodi [[Centralni komitet|CK]] [[Savez komunista Hrvatske|SKH]] na 20. [[Kongres|kongresu]], te sudjeluje u donošenju odluke o raspisivanju prvih [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|višestranačkih parlamentarnih izbora]].

Jedan je od osnivača [[HDZ]]-a na zagrebačkom Jarunu[[Jarun]]u (tzv. "barakaši") [[1989.]] Godine [[1990.]] postaje potpredsjednik Predsjedništva Republike Hrvatske. Početkom 1990-ih drugi je čovjek u novonastaloj Republici Hrvatskoj, odmah je do [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], kojemu je bliski suradnik. Od [[24. kolovoza]] [[1990.]] do [[17. srpnja]] [[1991.]] obnašao je dužnost [[predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjednika Vlade RH]], naslijedivši [[Stjepan Mesić|Stipu Mesića]] na toj dužnosti, jer je ovaj bio izabran za hrvatskog člana u [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništvu SFRJ]]. Za vrijeme Manolićeva mandata [[Hrvatski sabor]] je [[25. lipnja]] [[1991.]] donio [[Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske|Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske]] i [[Deklaracija o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske|Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske]] čime je započet proces razdruživanja Hrvatske od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenskih republika i autonomnih pokrajina]], a Hrvatska je proglašena nezavisnom i [[Suverenitet|suverenom]] [[Država|državom]]. Međutim, pod pritiskom [[Međunarodna zajednica|međunarodne zajednice]] je [[7. srpnja]] [[1991.]] [[Brijunska deklaracija|Brijunskom deklaracijom]] odgođeno daljnje razdruživanje Hrvatske od JugoslvaijeJugoslavije, što će se u konačnici dogoditi [[8. listopada]] [[1991.]] donošenjem [[Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ|Odluke o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ]] odkoju straneje donio [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]].

Od [[1991.]] bio je šef [[Ured za zaštitu ustavnog poretka|Ureda za zaštitu ustavnoga poretka]] (tijelo koje je koordiniralo svim tajnim službama). Od [[1993.]] do [[1994.]] obnašao je dužnost predsjednika Županijskog doma Sabora Republike Hrvatske.

[[1994.]] godine sa [[Stjepan Mesić|Stjepanom Mesićem]], [[Slavko Degoricija|Slavkom Degoricijom]] i drugima, zbog [[Frakcija|frakcijskih]] borbi, izlazi iz [[HDZ]]-a. Godine 1995. osnivaju svoju stranku [[Hrvatski nezavisni demokrati|Hrvatskih nezavisnih demokrata]] (HND), čiji predsjednik postaje sljedeće godine.

Danas je u [[Mirovina|mirovini]] i ne bavi se više aktivno politikom. Počasni je predsjednik HND-a.

[[4. prosinca]] [[1974.]] rodio mu se unuk, Ivan Kolja - Ivan GembacevGembačev, koji ima 2 djece. [[6. lipnja]] [[2003.]] mu rodio se unuk Josipa Manolićapraunuk (Ivan-Kolja) ia [[30. listopada]] [[2005.]] rodila mu se unukai praunuka Odesa.