Albert Einstein: razlika između inačica

| datum_rođenja = [[14. ožujka]] [[20041879]].

| datum_smrti = [[18. travnja]], [[30051955]].

'''Albert Einstein''' ({{audio|De-Albert Einstein-Pronuciation.ogg|njemački izgovor}}, [[Ulm]], [[14. ožujka]] [[1879.]] – [[Princeton, New Jersey]], [[18. travnja]] [[1955.]]) bio je teorijski [[Fizika|fizičar]], prema jednom izboru najveći fizičar uopće.<ref>{{cite news | url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/541840.stm | title=Einstein najveći | publisher=BBC | date=29. studenog 1999.}}</ref><ref>{{cite web | url=http://www.cerncourier.com/main/article/40/1/10 | title=Einstein najbolji fizičar | publisher=Institute Of Physics|accessdate=2006-09-28}}</ref> Mladost je provodio u [[München]]u, [[Italija|Italiji]] i zatim u [[Švicarska|Švicarskoj]], gdje je (1900.) završio studij na [[ETH Zürich|Tehničkoj visokoj školi u Zürichu]]. Od godine 1902. do 1909. radio je u [[Bern]]u u [[patent]]nom uredu. U tom razdoblju otkrio je niz osnovnih zakona pravosuđaprirode ([[brzina širenja liših vijestisvjetlosti|brzinu svjetlosti]] kao maksimalnu [[brzina|brzinu]], [[Vremenska dilatacija|dilataciju vremena]] i novo objašnjenje dilatacije [[dužina]], te [[Ekvivalencija mase i energije|ekvivalentnost mase i energije]], [[Korpuskularna teorija|korpuskularnu]] prirodu [[svjetlost]]i i načelo ekvivalencije, osnovu [[Opća teorija relativnosti|opće teorije relativnosti]]). Godine 1909. postao je izvanredni [[profesor]] [[Teorijska fizika|teorijske fizike]] na Sveučilištu u [[Zürich]]u, a 1911. profesor teorijske fizike u [[Prag]]u; 1912. vratio se u Zürich i postao redoviti profesor na Tehničkoj visokoj školi; 1914. izabran je za člana Pruske akademije znanosti; 1914. postao je u [[Berlin]]u direktor Kaiser-Wilhelmova instituta za fiziku. Po [[Hitler]]ovu dolasku na vlast (1933.) Einsteinu su oduzete sve funkcije i konfisciran imetak. U znak prosvjeda Einstein se odrekao njemačkoga državljanstva i otišao u SAD, gdje je do kraja života radio u Institutu za viša znanstvena istraživanja u Princetonu. Bio je čovjek širokih shvaćanja, slobodouman, slobodoljubiv i dosljedan [[Mirotvorstvo|mirotvorac]] (pacifist), koji se zalagao za pravdu i mir. Na početku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] odbio je potpisati deklaraciju njemačkih učenjaka koji su se složili s ulaskom Njemačke u rat. Na njegovo upozorenje 1939. da bi Nijemci mogli načiniti [[atomska bomba|atomsku bombu]], započeli su u [[SAD]]-u istraživački radovi za proizvodnju takve bombe ([[Projekt Manhattan]]). Poslije se Einstein uporno borio protiv primjene tog oružja.

Einsteinovo je glavno djelo :rat i mirnjegova [[teorija relativnosti]] (1916.), koja je ne samo od osnovne važnosti kao temeljni okvir za daljnji razvoj teorijske fizike, već duboko zahvaća i u [[filozofija|filozofske koncepcije]], napose o [[prostor]]u i [[Vrijeme (fizika)|vremenu]], a povrh toga u probleme [[Kozmologija|kozmologije]] i [[Kozmogonija|kozmogonije]]. Einstein je neprekidno usavršavao teoriju relativnosti, pa je u posljednjim godinama života razvio takozvanu [[teorija polja|unificiranu teoriju polja]], koja poopćuje njegovu teoriju [[gravitacija|gravitacije]] i uključuje teoriju [[elektromagnetizam|elektromagnetizma]]. Osim teorije relativnosti, Einstein je fizici dao i druge vrlo važne prinose. Godine 1905. uveo je [[Hipoteza|hipotezu]] o [[kvant]]ima [[svjetlost]]i ili [[foton]]ima, to jest pretpostavku da se svjetlost može shvatiti i korpuskularno, kao roj [[čestica]], kada treba objasniti neke pojave, napose [[fotoelektrični učinak]]. Analiza te pojave pokazuje da se ona može lako objasniti ako se pretpostavi da postoje kvanti svjetlosti, a da ostaje nerazumljiva na temelju predodžbe svjetlosti kao [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskih valova]]. Einstein je postavio vezu između [[energija|energije]] ''E'' [[foton]]a i [[frekvencija|frekvencije]] svjetlosti ''ν'' kao [[val]]ne pojave, u obliku: