Vaso Čubrilović: razlika između inačica

Dr. '''Vaso''' ("Vasa") '''Čubrilović''' ([[Bosanska Gradiška]], [[14. siječnja]] [[1897]]. - [[Beograd]], [[11. lipnja]] [[1990]].) je bio [[SANU|srpski]] akademik i [[povjesničar]], te političar u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|komunističkoj Jugoslaviji]]. Krajem 1944. godine je - odmah nakon ulaska komunističkih snaga u Beograd i nakon što su ga vlasti Nove Jugoslavije postavile za komesara na Filozofskom fakultetu u Beogradu - napisao elaborat o protjerivanju [[Volksdeutsche|Folksdojčera]] iz Jugoslavije, koje je [[etničko čišćenje]] populacije od preko pola milijuna ljudi potom dosljedno provedeno. Sličan elaborat bio je izložio jošranije 1937. godine izložio vlastima Kraljevine Jugoslavije, predlažući etničko čišćenje Albanaca s područja Jugoslavije; prema tom prijedlogu se nije postupilo.

Osnovnu školu i gimnaziju je pohađao u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Za vrijeme gimnazijskih dana upoznao se sas [[Danilo Ilić|Danilom Ilićem]] i postao član [[Velikosrpska ideologija|velikosrpske]] organizacije ''[[Mlada Bosna]]''. Nakon što je zbog članstva u ''Mladoj Bosni'' izbačen 1914. god. iz gimnazije u [[Tuzla|Tuzli]], nastavlja školovanje u Sarajevu, gdje uspostavlja kontakt s tamošnjim pripadnicima iste antidržavne organizacije.

Po izbijanju [[Travanjski rat|Travanjskog rata]] 1941. godine, angažiran je u Savjetu zemaljske obrane pri VrhovnogVrhovnoj komandi Kraljevine Jugoslavije, te je u vrijeme [[Raspad Kraljevine Jugoslavije|raspada Kraljevine Jugoslavije]] zarobljen u [[Risan|Risnu]]. Odatle je prebačen u Beograd, te je nakon saslušavanja u [[Gestapo|Gestapu]] zatočen u [[Sabirni logor Banjica|Logoru Banjica]]. Pušten je krajem [[1943]]. godine i ostao je u [[Beograd]]u.<ref>{{Citiranje knjige|title=Vasa Čubrilović (1897.-1990.), katalog izložbe|author=Ksenija Svetličić|authorlink=|coauthors=Ljiljana Krajčić|origdate=1997.|date=|chapter=|chapterurl=http://digital.bms.rs/ebiblioteka/pageFlip/reader/index.php?type=publications&id=1438&m=2#page/4/mode/2up|editor=|url=|format=|edition=Biblioteka Matice Srpske|language=srpski|pages=|publisher=|location=|others=|quote=|accessdate=7. svibnja 2019.|isbn=|id=}}</ref>

Kao osoba bliska s pristupom vrhu komunističke vlasti - od travnja 1944. god. je on komesar za Filozofski fakultet u Beogradu - Ćubrilović dovršava početkom studenog 1944. godine memorandum sa stručnom podlogom za donošenja odluke o izgonu oko pola milijuna [[Volksdeutsche|Folksdojčera]] iz Jugoslavije (do Drugog svjetskog rata, činili su Nijemci 4,3 posto stanovništva Jugoslavije), te predlaže da se na takav način postupi i s drugim "nelojalnim manjinama", koliko to unutarnja i vanjska politička situacija omogućuje. Vaso Čubrilović Čubrilović piše: "''Osim nelojalnog držanja ima i drugih dubokih državnih razloga koji nas prisiljavaju da iskoristimo ovaj rat i da rešimo manjinsko pitanje iseljavanje manjina. Naše manjine, već smo podvukli, nisu za nas opasne zbog svog broja već zbog svog geopolitičkog položaja i zbog svoje povezanosti sa sebi srodnim susednim narodima. Zato su one iskorištavane od tih naroda u igri protiv nas, a služile su ujedno kao kamen spoticanja između naše države i susednih naroda. Demokratska Federativna Jugoslavija može imati mira i osiguran razvitak samo onda , ako bude etnički čista i rešenjem manjinskog pitanja jednom za uvek ukloni uzroke trvenjima između sebe i susednih država.''"<ref>{{Citiranje časopisa|last=Rastoder|first=Šerbo|authorlink=|coauthors=|title=JEDAN MANJE POZNAT ELABORAT VASA ČUBRILOVIĆA O RJEŠAVANJU MANJINSKOG PROBLEMA U NOVOJ JUGOSLAVIJI OD 3. NOV. 1944|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=532280|date=|year=|month=|journal=Crnogorski anali|volume=5-6/-2014|issue=|pages=|id=|accessdate=6. svibnjastudenog 20192020.}}</ref> Odluku kakvu je predlagao Čubrilović su komunističke vlasti doista i donijele u pogledu njemačke nacionalne manjine, te je i provele u djelo, okončavši stoljetnu prisutnost etničkih Nijemaca u Sloveniji, Hrvatskoj i Vojvodini. Pri tome je bilo oko 170 tisuća ljudi u zatočeno u logorima za prisilni rad; od njih je - procjenjuju znanstvenici danas - 50 do 60 tisuća pomrlo uslijed teških uvjeta zatočenja.<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://hrcak.srce.hr/file/62380|title=Josip Broz Tito i sudbina jugoslavenskih Nijemaca ČSP, br. 3., 801-818|author=VLADIMIR GEIGER|date=2008.|work=|language=|publisher=Hrvatski institut za povijest|accessdate=28. svibnja 2018.}}</ref>

Nakon umirovljenja, ostao je aktivni znanstvenik, te je osnivač Balkanološkog instituta [[Srpska akademija znanosti i umjetnosti|SANU]] u Beogradu i njegov prvi direktor, od 1969. do 1978. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.balcanica.rs/balcanica/uploaded/balcanica/balcanica%2030%20i%2031/11%20v%20Cubrilovic.pdf|title=Vasa Čubrilović, osnivač i prvi direktor Balkanološkog instituta SANU|author=|date=|work=|language=srpski|publisher=Balkanika. Beograd: Balkanološki institut. XXX - XXXI. (1999-2000)|accessdate=7. svibnja 2019.}}</ref> Bio je redovni predavač na katedri Povijesti Jugoslavije, zajedno sas njenim osnivačem dr. [[JOvan Marjanović|Jovanom Marjanovićem]]. 1983. godine je u Beogradu objavljena antologija njegovih povijesnih radova.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.olx.ba/artikal/38074545/odabrani-istorijski-radovi-vasa-cubrilovic/|title=Odabrani istorijski radovi / Vasa Čubrilović, Narodna knjiga, Beograd 1983. Tvrd povez, zaštitni omot, ćirilica, 666 strana|author=|date=|work=|language=|publisher=OLX.ba|accessdate=17. listopada 2020.}}</ref>