Razlika između inačica stranice »Navigacija«

Obrisano 2.830 bajtova ,  prije 6 mjeseci
bez sažetka
(uklanjanje izmjene 5660855 suradnika 2804:214:82E4:2AD7:1:1:D79F:59B1 (razgovor))
Oznaka: uklanjanje
Oznake: mobilni uređaj m.wiki VisualEditor Uklonjeno uređivanje
Osnovni zadaci navigacije su određivanje [[kurs]]a, udaljenosti između dva mjesta i određivanje pozicije broda (zrakoplova, svemirskog broda) zbog provjere stvarno prevaljenog puta. Sredstva i načini za rješavanje tih zadataka ovise od stupnja razvoja znanosti i tehnike, pa je razvoj navigacije usko povezan s dostignućima [[astronomija|astronomije]], [[matematika|matematike]], [[hidrografija|hidrografije]] i [[tehnika|tehnike]].
 
(Ιππαλος pod vjetrom plovi iz .
==Razvoj navigacije==
===Stari vijek===
O razvoju navigacije u [[stari vijek|starom vijeku]] malo se zna. Najstariji način navigacije je plovidba danju u vidokrugu [[kopno|kopna]]. Od [[navigacijska oprema|navigacijskih pomoćnih sredstava]] upotrebljavao se jedino ručni [[dubinomjer]]. Plovidbu noću i [[orijentacija|orijentaciju]] prema [[zvijezda]]ma oko [[15. stoljeće pr. Kr.|15. stoljeća pr. Kr.]] opisuje [[Homer]] u [[Odiseja|Odiseji]]. Vještina vođenja broda u starom vijeku bila je najrazvijenija kod [[Feničani|Feničana]], sudeći po njihovim trgovačkim uporištima u [[9. stoljeće pr. Kr.|9. stoljeću pr. Kr.]] i van Sredozemnog mora. Grčki filozof [[Tales|Tales iz Mileta]] je oko [[600. pr. Kr.]] napisao udžbenik, koji nije sačuvan, o primjeni astronomije u navigaciji (Ναυτική αστρολογία). Iz oko [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeća pr. Kr.]] sačuvane su grčke pismene [[peljar|upute za plovidbu]] po kojima se vodila navigacija. [[Grci]] su prevaljeni put i udaljenost mjerili u [[stadij]]ima (oko 1/10 [[Nautička milja|M]]); uz obalu su se orijentirali pomoću markantnih prirodnih i umjetnih objekata na kopnu ([[svjetionik|svjetionici]], [[hram]]ovi), a na otvorenom moru po nebeskim tijelima i vjetrovima. Redovitost [[monsun]]a na [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]] navela je grčkog pomorca [[Hipal]]a (Ιππαλος) da u [[1. stoljeće pr. Kr.|1. stoljeću pr. Kr.]] pod vjetrom plovi iz [[Arabija|Arabije]] pravo u [[Indija|Indiju]].
 
===Srednji vijek===
 
moru.
Znanstvene metode navigacije u [[Zapadna Europa|zapadnu Europu]] prenijeli su [[Arapi]], u čijim se školama u [[Španjolska|Španjolskoj]] u [[12. stoljeće|12. stoljeću]] učila i primjena astronomije u navigaciji. Drugom polovicom 12.stoljeća konstruiran je [[astrolab]] i pomoćni instrument ''nocturnal'', kojim se moglo odrediti [[zvjezdano vrijeme]] i položaj [[Sjevernjača|Sjevernjače]] u odnosu na nebeski [[zemljopisni pol|pol]], a time i [[geografska širina]] na moru.
 
moru.
Šira primjena brodskog [[kompas]]a i [[pomorska karta|pomorske karte]], napredak u brodogradnji u [[14. stoljeće|14. stoljeću]], osobito uvođenje [[kormilo|kormila]] na [[krma|krmi]] broda, unijeli su više sigurnosti i pouzdanosti u vođenju broda uz obalu, a uz upotrebu astrolaba i na otvorenom moru.
 
[[Portugal]]u) jenakon početkomjedrenja [[15.od stoljeće|15poznate polazne pozicije. stoljeća]]Prevaljeni put u pojedinim kursevima računali su pomoću pješčanog sata početkom postao centar razvoja navigacije. Tome je najviše doprinio [[Henrik Moreplovac]] koji je sistematizirao cjelokupno tadašnje znanje o navigaciji. Oko [[1483.]] formirana je u Portugalu posebna komisija za navigaciju, koja je sastavila tablicu deklinacija [[Sunce|Sunca]], podesnu za izračunavanje geografske širine pomoću visine Sunca u [[meridijan]]u, i poboljšala astrolab.
Najvještiji [[navigator]]i (piloti) u to vrijeme bili su pomorci talijanskih primorskih gradova, osobito [[Venecija|Venecije]] i [[Genova|Genove]], a na sjeveru pomorci [[Hanza|Hanze]]. Venecijanci su upotrebljavali posebne tablice nazvane ''martologio'', slične tablicama za zbrajanje kurseva, kojima su izračunavali približnu poziciju broda na otvorenom moru (zbrojenu poziciju) nakon jedrenja od poznate polazne pozicije. Prevaljeni put u pojedinim kursevima računali su pomoću pješčanog sata i brzine broda, procijenjene odoka.
 
[[Portugal]] je početkom [[15. stoljeće|15. stoljeća]] postao centar razvoja navigacije. Tome je najviše doprinio [[Henrik Moreplovac]] koji je sistematizirao cjelokupno tadašnje znanje o navigaciji. Oko [[1483.]] formirana je u Portugalu posebna komisija za navigaciju, koja je sastavila tablicu deklinacija [[Sunce|Sunca]], podesnu za izračunavanje geografske širine pomoću visine Sunca u [[meridijan]]u, i poboljšala astrolab.
 
==Vanjske poveznice==