Prizma (optika): razlika između inačica

'''Prizma''' ili '''optička prizma''', u [[optika|optici]], je obično trostranapetostrana prizma, od [[staklo|stakla]] ili nekoga drugoga prozirnog [[materijal]]a. <ref> '''prizma''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50486] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref> Kada zraka [[Monokromator|monokromatske]] svjetlosti padne na jednu plohu trostrane prizme, ona se [[Refrakcija|lomi]] pri ulazu i pri izlazu iz prizme. [[Kut]] za koji zraka skrene iz svoga prvotnoga smjera, prošavši kroz prizmu, naziva se kut devijacije ''θ'', a ovisi o kutu prizme ''α'' i o [[Indeks loma|indeksu loma]] ''n'' materijala od kojega je prizma načinjena. [[Mjerenje]]m kuta devijacije i pripadnoga kuta prizme može se izračunati indeks loma materijala prizme. Kut devijacije ovisi i o kutu upadanja zrake. On je najmanji ''θ_min'' kada zraka prolazi kroz prizmu simetrično. Za prizmu prikazano desno vrijedi:

gdje je ''n'' - [[indeks loma]] materijala prizme. Budući da kut devijacije ovisi o indeksu loma, a indeks loma o [[valna duljina|valnoj duljini]] [[svjetlost]]i, prizmom se može svjetlost rastaviti na komponente i tako dobiti [[disperzija (optika)|disperzija svjetlosti]]. To svojstvo prizme iskorištava se za dobivanje [[Spektar (fizika)|spektara]] kod [[Spektroskopija|spektroskopskih instrumenata]]. Prizma za totalnu refleksiju trostranajednostrana je pravokutna prizma kojom se, zbog totalne [[refleksija|refleksije]], može zraka svjetlosti zakrenuti za 90° ili vratiti natrag i preokrenuti. Te se prizme upotrebljavaju kod mnogih optičkih instrumenata (na primjer Nicolova prizma).