Dabarski brevijar: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
evo i izvora |
||
Redak 1:
'''Dabarski brevijar''' ili Dabarski molitvenik je [[brevijar]] iz ličkoga mjesta [[Dabar (Otočac)|Dabra]] kraj [[Otočac|Otočca]]. Napisao ga je pop Stipan.
Glagoljički rukopis datira iz [[knjige u 1486.|1486.]] godine. Pisan je starohrvatskim čakavskim narječjem. Sadrži biblijske lekcije, nekoliko legendi i pasija te naknadni zapis popa Stipana iz godine 1515. u kojem on piše o turskoj opasnosti i velikim nevoljama koje su prouzročili osmanski osvajači te navodi da je brevijar vlasništvo crkvice sv. Kuzme i Damjana u Dabru.<ref name=MKG>M.K.G.: [https://glaslike.hr/?ispis=detalji&novost=11266&kat=71 ''Je li ovo crkva sv. Kuzme i Damjana? ''] Glas Like. 14. veljače 2016. Pristupljeno 13. studenoga 2020.</ref>
Jedan ukrasni inicijal iz Brevijara uklesan je i u kamen Gačanskoga parka hrvatske memorije u Otočcu, kao važan dio kulturne (glagoljaške) baštine i Gacke i Hrvatske.<ref name=MKG/>
▲Pripada među [[glagoljaši|glagoljske]] srednjovjekovne [[kodeks]]e. Pisan je na 306 [[pergament]]nih listova.
Piše:
Iz Dabarskog brevijara što ga je od [[1486.]] pisao pop Stipan saznajemo da su u župskim knjigama dužnika [[1515.]] godine upisani: Škarići, Jarići, Silaševići, Starkići, Vučetići, Volčevići, Trhožići, Stričići, Berojići, Brajenkovići, Šimajevići i Križići.
Danas se izvornik nalazi u HAZU-u.<ref name=MKG/>
== Izvori ==
{{izvori}}
[[kategorija:Glagoljski zapisi]]
| |||