Michelson-Morleyjev pokus: razlika između inačica

m
pravopis: Morley [Morli] -> Morleyjev
m (Ponor premjestio je stranicu Michelson-Morleyev pokus na Michelson-Morleyjev pokus: Morli...jev, kako i piše u članku)
m (pravopis: Morley [Morli] -> Morleyjev)
| image2 = MichelsonMorleyAnimationDE.gif
| alt2 = Animated presentation of the expected differential phase shifts
| caption2 = Očekivana razlika u fazi između zraka svjetlosti kod Michelson-MorleyevogMorleyjevog pokusa.
}}
 
[[datoteka:aetherWind.svg|mini|300px|desno|Nekada se pretpostavljalo se da se [[Zemlja]] kreće kroz [[medij]], nazvan [[eter]], koji služi širenje [[svjetlost]]i i drugih [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskih valova]] (slično kao [[Brzina zvuka|širenje zvuka]] u [[zrak]]u).]]
 
[[datoteka:Michelson morley experiment 1887.jpg|mini|300px|desno|Postava Michelson-MorleyevogMorleyjevog [[interferometar|interferometra]] postavljena na [[kamen]]u ploču koja lebdi u prstenastom koritu [[živa|žive]].]]
 
[[datoteka:MichelsonCoinAirLumiereBlanche.JPG|mini|300px|desno|Uzorak obruba proizveden Michelsonovim interferometrom pomoću bijele svjetlosti. Ovdje je vidljivo da je središnja granica bijela, a ne crna.]]
{{Glavni|Interferometar}}
 
'''Interferometar''' je [[mjerni instrument]] koji [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetske]] ili [[Mehanički valovi|mehaničke valove]] izvora prima s pomoću dvaju ili više [[objektiv]]a ([[detektor]]a) pa se s pomoću pruga [[Interferencija valova|interferencije valova]] provode precizna [[mjerenje|mjerenja]]. Prvi interferometar primijenio je [[Thomas Young]] u [[pokus]]u (1805.) kojim je istraživao prirodu [[svjetlost]]i. Značajan doprinos razvoju interferometara dao je [[Albert Abraham Michelson]]: on je s pomoću interferometra (1877.) pokušao izmjeriti [[brzina svjetlosti|brzinu svjetlosti]], s [[Edward Williams Morley|Edwardom Williamsom MorleyemMorleyjem]] je (1887.) dokazao nepostojanje [[eter]]a. Unaprijedio je i optičke [[Astronomski instrumenti|astronomske interforometre]] kojima je mjerio promjere [[zvijezda]]. Polovicom 20. stoljeća, po načelima optičke interferometrije, konstruirani su radiointerferometri sastavljeni od dvaju i više [[radio teleskop]]a kojima je izbjegnuta gradnja velikih [[antena]] i znatno povećano kutno razlučivanje ([[dugobazična interferometrija]]). Danas se optički interferometri široko koriste za brojne namjene u [[spektroskopija|spektroskopiji]], [[astronomija|astronomiji]], [[fizika|fizici]], [[geodezija|geodeziji]] i drugim [[znanost]]ima, industriji i drugo. Ultrazvučni interferometri omogućavaju precizno određivanje brzina [[ultrazvuk]]a u [[tekućina]]ma. <ref> '''interferometar''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=27623] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
 
==Izvori==