Albert Abraham Michelson: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Albert Abraham Michelson |
m pravopis: Morley [Morli] -> Morleyjev |
||
Redak 16:
| alma_mater = Pomorska akademija u Annapolisu, [[Maryland]] <br /> [[Sveučilište u Berlinu]]
| doktorski_mentor = [[Hermann von Helmholtz]]
| poznat_po = [[Michelson-
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] ([[1907]].) <br /> [[Copleyeva medalja]] (1907.)
| fusnote =
}}
'''Albert Abraham Michelson''' ([[Strzelno]], [[Poljska]], [[19. prosinca]] [[1852]]. - [[Pasadena, Kalifornija]], [[9. svibnja]] [[1931]].), [[SAD|američki]] [[fizičar]] [[Poljska|poljskog]] porijekla. Godine 1873. diplomirao je na Pomorskoj akademiji u Annapolisu, [[Maryland]], gdje je do 1879. bio znanstveni instruktor i gdje je započeo s radom na problemu točnoga mjerenja [[brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]], što mu je bila znanstvena strast do kraja života. Zbog usavršavanja u [[optika|optičkim]] metodama, otišao je 1880. u Europu, gdje je proveo dvije godine u [[Berlin]]u, [[Heidelberg]]u i [[Pariz]]u. Nakon povratka u SAD bio je [[profesor]] fizike u Clevelandu i Worcesteru, a zatim do umirovljenja na novoosnovanome Sveučilištu Chicago. Poznat je po [[Interferometar|interferometrijskome]] mjerenju gibanja [[Zemlja|Zemlje]] prema hipotetičnome [[eter]]u i dokazu da je brzina svjetlosti temeljna prirodna [[konstanta]]. Za konstrukciju interferometra, što nosi njegovo ime, te za niz [[Spektroskopija|spektroskopskih]] i [[Mjeriteljstvo|metroloških]] otkrića dobio je 1907. [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]], kao prvi Amerikanac u povijesti te nagrade. Osim mjerenja eterskoga pomaka, koje je nedvojbeno dokazalo da hipotetski eter ne postoji ([[Michelson-
== Michelson-
{{Glavni|Michelson-
{{multiple image
| align = left
Redak 35:
| image2 = MichelsonMorleyAnimationDE.gif
| alt2 = Animated presentation of the expected differential phase shifts
| caption2 = Očekivana razlika u fazi između zraka svjetlosti kod Michelson-
}}
'''Michelson-Morleyjev pokus''' je najznačajniji i najutjecajniji [[pokus]] s takozvanim nultim rezultatom u [[Povijest fizike|povijesti znanosti]], izveden 1887. u [[Cleveland, Ohio|Clevelandu]] u suradnji A. A. Michelsona i [[Edward Williams Morley|E. W. Morleyja]]. Pokus je bio namijenjen utvrđivanju relativne [[brzina|brzine]] [[gibanje|gibanja]] [[Zemlja|Zemlje]] u odnosu na [[eter]], [[Hipoteza|hipotetičko]] sredstvo kojim se, kako se vjerovalo, šire [[val]]ovi [[svjetlost]]i. Tijekom pokusa osjetljivi Michelsonov [[interferometar]] indirektno je uspoređivao duljine putova svjetlosti, koja se gibala u dva međusobno okomita smjera: u smjeru [[Zemljina putanja|gibanja Zemlje oko Sunca]] i okomito na taj smjer. Ideja pokusa bila je jednostavna: ako je [[brzina svjetlosti]] stalna s obzirom na pretpostavljeni eter kroz koji se [[Zemlja]] giba, onda bi se njezino gibanje moglo utvrditi uspoređivanjem brzine svjetlosti u smjeru gibanja Zemlje, gdje bi trebalo doći do zbrajanja brzine svjetlosti i brzine gibanja Zemlje, s brzinom svjetlosti pod pravim kutom prema smjeru gibanja Zemlje. Međutim, razlike nije bilo, otuda naziv nulti rezultat. Izostanak tog učinka obesnažio je stoljetnu teoriju o postojanju etera i pridonio spoznaji kako je brzina svjetlosti univerzalna [[konstanta]]. Premda nije pouzdano potvrđeno da je [[Albert Einstein]] u oblikovanju [[Teorija relativnosti|teorije relativnosti]] 1905. pošao baš od toga rezultata, pokus je omogućio prihvaćanje nove [[fizika|fizike]] i novih pojmova [[prostor]]a i [[Vrijeme (fizika)|vremena]] u usporedbi s [[Klasična fizika|klasičnom Newtonovom fizikom]]. <ref> '''Michelson-Morleyjev pokus''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=40559] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
| |||