Guayana Esequiba: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
nismo Englezi
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Datoteka:Guyana_Venezuela_Locator.png|mini|270x270px|Guayana Esequiba u svijetlo zelenoj boji, a ostatak Gvajane u tamno zelenoj boji; Venezuela prikazana narančastom bojom.]]
'''Guayana Esequiba''' (španjolski izgovor [ɡwaˈʝana eseˈkiβa]) je sporni teritorij od 159.500 km<sup>2</sup> zapadno od [[Essequibo (rijeka)|rijeke Essequibo]] kojomkojim upravlja i kontroliranadzire ga [[Gvajana]], a na koji polaže pravo [[Venezuela]].<ref name="case">[https://books.google.com/books?id=sNkMAAAAYAAJ&printsec=frontcover&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false ''British Guiana Boundary: Arbitration with the United States of Venezuela. The Case (and Appendix) on Behalf of the Government of Her Britannic Majesty''] Volume 7. Printed at the Foreign office, by Harrison and sons, 1898.</ref> Granični spor naslijeđen je od kolonijalnih sila (Španjolska u slučaju Venezuele, te Nizozemska i Velika Britanija u slučaju Gvajane), a komplicira se neovisnošću Gvajane od Ujedinjenog Kraljevstva 1966.
 
Status teritorija podliježe [[Ugovor iz Ženeve (1966)|Ženevskom sporazumu]] koji su [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], Venezuela i [[Britanska Gvajana]] potpisale 17. veljače 1966. Ovim se ugovorom utvrđuje da će se stranke složiti pronaći praktično, mirno i zadovoljavajuće rješenje spora.<ref name=Geneva>[http://treaties.un.org/doc/Publication/UNTS/Volume%20561/volume-561-I-8192-English.pdf Agreement to resolve the controversy over the frontier between Venezuela and British Guiana (Treaty of Geneva, 1966)] from UN</ref> Unatoč ugovoru, Venezuela je upotrijebila diplomatske, ekonomske i vojne akcije protiv Gvajane, poput prijetnji [[Ekonomske sankcije|ekonomskim sankcijama]] protiv država koje žele pomoći Gvajani u razvoju teritorija.<ref name=":56">{{cite journal |last=Ince |first=Basil A. |date=1970 |title=The Venezuela-Guyana Boundary Dispute in the United Nations |url= |journal=[[Caribbean Studies (journal)|Caribbean Studies]] |volume=9 |issue=4 |pages=5-26}}</ref> Gubitak područja bogatog resursima, koje čini oko dvije trećine teritorija Gvajane, nanio bi nepovratnu štetu gospodarskom razvoju Gvajane.<ref name=":56" />
Redak 20:
Još jedna nizozemska utvrda koju su podržavale autohtone skupine osnovana je na ušću rijeke Essequibo 1613. godine, iako su je Španjolci uništili u studenom 1613.<ref name=":10" /> 1616. godine nizozemski kapetan broda Aert Adriaenszoon Groenewegen osnovao je [[Tvrđava Kyk-Over-Al|utvrdu Kyk-Over-Al]] smještenu 32 km niz rijeku Essequibo, gdje se oženio kćerkom autohtonog poglavice, kontrolirajući nizozemsku koloniju gotovo pedeset godina do svoje smrti 1664.<ref name=":10" />
 
Do 1637. Španjolci su napisali da Nizozemci "U ta tri naselja [[Amacuro]], Essequibo i [[Berbice]] [Nizozemci] imaju mnogo ljudi... svi [[Arawak|Aruaci]] i [[Carib|Karibi]] povezani su s njim", s kasnijim izvještajima o nizozemskim gradnjama utvrda iz RtCape SjeverNortha na rijeci Amazon[[Amazona|Amazoni]] do otvaranja rijeke Orinoco.<ref name=":10" /> GodinrGodine 1639. Španjolci su izjavili da su Nizozemci u Essequibu "dalje zaštićeni od 10.000 do 12.000 Kariba u čijoj su blizini često i koji su im saveznici".<ref name=":10" /> KapetanNavedeno Groenewegenje prepoznatda jekapetan kao daGroenewegen sprečavasprječava španjolskeŠpanjolce i portugalskePortugalce da se nasele na tom području.<ref name=":10" />
 
U govorima pred [[Engleski parlament|engleskim parlamentom]] održanim 21. siječnja 1644. godine, engleski doseljenici koji su istraživali Gvajane izjavili su da su Nizozemci, Englezi i Španjolci dugo pokušavali pronaći [[El Dorado]] u regiji.<ref name=":11">{{Citiranje knjiga|Title=A Collection of Voyages and Travels: Consisting of Authentic Writers in Our Own Tongue|Publisher=}}</ref> Englezi su rekli da su Nizozemci dugi niz godina imali iskustva s putovanjem rijekom Orinoco.<ref name=":11" /> Zbog vještog putovanja Nizozemaca Orinocom, Španjolci će im kasnije zabraniti putovanje rijekom.
 
Ozbiljna nizozemska kolonizacija zapadno od Essequiba započela je početkom 1650-ih, dok se kolonija [[Pomeroon (kolonija)|Pomeroon]] uspostavljala između rijeka [[Moruka]] i [[Pomeroon]].<ref name=":10"/> Mnogi od tih kolonista bili su nizozemsko-brazilski [[Židovi]] koji su napustili [[Pernambuco]].<ref name=":102" /> Godina [[1673.]] osnovana su nizozemska naselja sve do rijeke [[Barima|Barime]].<ref name=":10"/>
 
== Izvori ==