Razlika između inačica stranice »Nakladništvo«

Dodano 26 bajtova ,  prije 1 godinu
bez sažetka
Knjiga je proizvod koji Hrvatska drži prioritetom u svojoj kulturi. Stoga država daje nakladnicima financ. potporu uz nultu stopu PDV-a. Od 1990-ih pojedini nakladnici specijalizirali su se za određena tematska područja, porastao je broj djela stranih autora, jačaju poslovne veze hrvatskih i inoz. nakladnikâ, a sve više nakladnika stvara vlastite mrežne stranice, otvaraju se knjižare tiskane knjige na Internetu i uvode se suvremene tehnike proizvodnje knjige.
 
God. 1993. u sustav ISBN bila su uključena 353 hrv. nakladnika. Od ožujka 1993. do prosinca 2004. registrirana su ukupno 5164 nakladnika. Najveći broj nakladnika nalazi se u Zagrebu. Po broju objavljenih knjiga prednjači Školska knjiga s 1100 naslova ([[Knjife u 2004.|2004.]]). Od ostalih se među najveće ubrajaju oni s prosječno pedesetak i više objavljenih naslova godišnje: Alfa, [[Algoritam (knjižara)|Algoritam]], Egmont, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Kršćanska sadašnjost, Matica hrvatska, Mozaik knjiga, Naklada Ljevak, Naša djeca, Profil International, V.B.Z. i Znanje.
 
Malobrojna su, ali značajna izdanja [[zvučne knjige|zvučnih knjiga. Usporedno s tradicionalnim nakladništvom u Hrvatskoj se [[1990-ih]] razvija i elektroničko.<ref name="LZMK">{{cite web|title=Nakladništvo. |publisher=[[Hrvatska enciklopedija]], mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. |accessdate=8. lipnja 2020.| url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42840}}</ref>