Saša Meršinjak: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika Kraljnnm (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Popunac
Oznaka: brzo uklanjanje
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Saša Meršinjak''' ([[Niš]], [[19. rujna]] [[1949.]] – [[Zagreb]], [[3. kolovoza]] [[2008.]]), hrvatski književnik i publicist.<ref>August Kovačec (ur.) (2005). Hrvatska enciklopedija: 7: Mal-Nj. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža. S. v. Meršinjak, Saša, str. 241.</ref>
==Životopis==
Saša Meršinjak rođen je u hrvatskoj obitelji od oca Eduarda (podrijetlom iz Zagreba) i majke Dragice rođene Kralj (podrijetlom iz mjesta Vižovlje u Hrvatskom zagorju). Otac je bio časnik [[JNA|Jugoslavenske narodne armije]] te je 1949. obitelj zbog njegove službe živjela u Nišu, a nedugo nakon rođenja Saše Meršinjaka premještena je u [[Skoplje]]. Stoga je Meršinjak do adolescentske dobi odrastao u Makedoniji. Kad se je obitelj vratila u Zagreb (nakon potresa u Skopju), nastavio je školovanje u Gornjogradskoj gimnaziji. Prema njegovu svjedočenju gimnazijsko obrazovanje obilježio je trud da temeljito nauči hrvatski književni jezik jer, iako se je u obitelji govorio hrvatski jezik, u Skopju je uglavnom govorio makedonski i srpski .
 
Oduprijevši se očevim očekivanjima da postigne vojnu karijeru, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio je 1974. studij filozofije i povijesti umjetnosti. Djelovao je kao slobodni umjetnik. Bio je član Društva hrvatskih književnika i Hrvatskoga PEN centra. Njegov život i djelovanje obilježilo je neprihvaćanje nametnutih autoriteta, pa i bioloških ograničenja, i imperativ osobne slobode.
==Književno djelovanje==
Kao student uređivao je Polet i Studentski list. Javio se je s naraštajem tzv. fantastičara početkom 1970-ih objavljenim zbirkama pripovijedaka Akrobat (1975.) i Predstave na granici (1978.) te romanom Ispovjednik (1979.). U njima je blizak kafkijanskoj tradiciji fantastike u kojoj se tematizira odnos pojedinca i represivnih mehanizama totalitarne vlasti. U kasnijim zbirkama pripovijedaka Lude gljive (1998.) i Gordijski čvor (2002.) u svoje fantazmagorije uveo je motive bajki, sna i ratne svakodnevnice.<ref>August Kovačec (ur.) (2005). Hrvatska enciklopedija: 7: Mal-Nj. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža. S. v. Meršinjak, Saša, str. 241.</ref>
 
Pisao je također eseje, novinske članke te filmske i likovne kritike.<ref>August Kovačec (ur.) (2005). Hrvatska enciklopedija: 7: Mal-Nj. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža. S. v. Meršinjak, Saša, str. 241.</ref>
 
==Djela==