Maya Indijanci: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 20:
*''Klasični period 300-900''. Tokom Klasičnog perioda Maje su bili na svome vrhuncu, njihovi gradovi bili su povezani mrežom cesta od kojih su neke još u upotrebi. Neki od najznačajnijih gradova su [[Comalcalco]], [[Palenque]], [[Copan]], [[Altun Ha]], [[Calakmul]], [[Uaxactún]] i [[Quiriguá]] i [[Tikal]]. U zemlji Maja živjelo je tada oko 2,000,000 ljudi. Najveći grad [[Tikal]] imao je između 75,000-100,000 stanovnika. Kako je raslo [[stanovništvo]], tako je rastao i broj nezavisnih gradova-država. [[aristokracija|Plemstvo]] ovih nezavisnih država međusobno se ženilo ali i ratovalo.
*''Post-klasični period 1000 - 1500''. Post-klasični period početak je kraja opstanka civilizacije koja se održala tek na [[Yucatan|Yucatánu]]. U ovom vremenu javljaju se Nahua-Tolteci i njihovi [[gradovi]] dolaze pod toltečki-utjecaj. Postoje osnovane sumnje da su majanska porodica ili pleme [[Tutul-Xiu]], kao i značajno majansko pleme [[Itzá]] po krvi [[Nahua|Nahue]] ili [[Toltec|Tolteci]]. Dolazi do ratova unutar majanskih porodica Tutul-Xiu [http://www.geocities.com/TheTropics/9736/Cas-0199.htm], [[Cocóm]] i Itzá. Održala su se tri značajna grada: [[Mayapan]] (porodica [[Cocom]]), Chichen Itza (Indijanci Itzaes) i [[Uxmal]] (porodica Xiu). Uxmal se nalazi 78 kilometara južno od [[Merida|Méride]]. Većina objekata sagrađena je između 700. and 1100. Kronike Maya nam govore da ga je oko 500. podigao [[Hun Uitzil Chac Tutul Xiu]]. Grad je dominirao sve dok su bili u savezu s Itzáma. Negdje oko 1200. ili poslije, raskidom saveza s Chichen-Itzom dominacija prelazi u Mayapan. Uxmal počinje pustiti a porodica Xiu odlazi u novi grad [[Mani]]. Španjolskim osvajanjem Yucatana [[Tutul-Xiu]] postaju saveznici [[Španjolci|Španjolaca]]. Negdje do 1550. u [[Uxmal|Uxmalu]] je još bilo nešto života a onda je potpuno napušten. Grad [[Mayapan]], 40 kilometara jugoistočno od [[Merida|Meride]] i 100 kilometara zapadno od Chichen Itze postaje političko i vjersko središte jukatanskih Maja porodice Cocom. Grad se održao do 1441. kada su ih napali [[Tutul-Xiu]] i Itze i pobili Cocome, preživio je samo jedan [[Huanac Ceel]]-ov sin koji je bio na putovanju. Chichen-Itza dominira od 800 do 1200. Kad su Španjolci došli na Yucatan grad je već bio napušten. Negdje između [[1196]]. i [[1441]]. grad počinje propadati, Indijanci Itza polako se povlače na područje [[Gvatemala|Gvatemale]] kod jezera [[Peten]], ovdje žive i danas. On je središte političke, vjerske i vojne snage. [[Chichen-Itza]] je poznata po [[El castillo|El Castillu]], Hramu ratnika, Opservatoriju, Igralištu za loptu (Juego de Pelota) i 'svetom bunaru' ili "Cenote de los Sacrificios". [[Image:Chichen Itza.jpg|thumb|left|300px|Chichen-Itza ]]
*''Post-Kolumbovo doba ''. Dolaskom Španjolaca na Yucatan ([[1520]].) završava slobodan život ovog naroda koji već živi po džunglama. Oni pružaju otpor Španjolcima, te borbe su se nastavljale i u 19. stoljeću. [[1851]]. Maje podižu ustanak na Yucatanu čije je sjedište selo [[Chan-Santa-Cruz]], ove Indijance danas poznajemo kao Santa Cruz ili [[Cruzob]] Indijance. Vođeno je više neuspjelih ekspedicija protiv ovog naroda sve do [[1910]]. godine. [[1854]]. bitku je izgubio Valladolid, više od 2,000 bijelaca je masakrirano. [[1860]]. pukovnik Acereto s 3,000 ljudi napao je Chan-Santa-Cruz, izgubio je 1,500 ljudi, ranjene koje je ostavio izmasakrirani su. –Nevolja je bilo i s Icaiche Indijancima koji su 1860. ratovali protiv [[Meksikanci|Meksikanaca]], Cruzoba, i izvršili invaziju na [[Britanski Honduras]]. Dobro poznati [[Marcos Canul]] poveo ih je [[1870]]. i zauzeo [[Corazal]] Town i napao [[1872]]. [[Orange Walk]]. Canul je poslije bio svrgnut a novi Icaiche vođa obećao je prijateljstvo Britancima.
| |||