Inačica od 20. studenoga 2020. u 19:19 uredi Vrtleska225 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 15.064 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 20. studenoga 2020. u 20:56 uredi ukloni ovu izmjenu Vrtleska225 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 15.064 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 24: == Povijest == [[Slika:Dzamija Aladza Foca.jpg\|thumb\|250px\|lijevo\|[[Turbe]] Ibrahima, sina Hasana Nezira]] [[Slika:Džamija Aladža 44.jpg\|thumb\|250px\|lijevo\|Arabeske na zidovima]] [[Slika:Dzamija Aladza Foca 8.jpg\|thumb\|250px\|lijevo\|Arabeske na zidovima]] Line 36 ⟶ 37: Više od arhitekture Aladža džamiju je proslavilo njeno zidno slikarstvo. Zidno slikarstvo Aladža džamije nastalo je najvjerovatnije neposredno poslije izgradnje objekta. Prvi pisani trag o ornamentici džamije nalazi se kod mletačkog putopisca Pavla Kontarinija, koji je prolazeći kroz Foču 1580. godine napisao da Hasan Nazirova zadužbina "ima lijep trijem", što se vjerovatno odnosilo na dekoraciju, a ne na arhitekturu. Prvi pisani pomen Aladža (šarene) džamije u dokumentima je iz 1588. godine, gdje se kaže da je ovo ime nosila prema svom ranije izvedenom slikarstvu. Evlija Čelebija je, putujući kroz Bosnu, poredio ornamentiku trijema Aladža džamije sa djelima Behzada, Manijeva i Šah-Kula. Dekoracija Aladža džamije je rađena tako da je na kamenu sedrenu podlogu majstor nabacio prvi sloj maltera specifičnog sastava. Taj sloj je umjesto pijeska imao sitno tucanu ciglu, koja je usljed rastvaranja u vodi obojila malter u crveno. Malter je bio mek, vrlo lomljiv i hidroskopičan. Na njega je bio nabačen drugi tanji sloj (8 mm) koji je spravljen od kreča i lanenih vlakana. Na ovaj način dobio je nehotično suviše hidroskopičnu površinu, jer se sva voda upijala i slijevala ka temeljima zdanja i na taj način stvarala uslove za pojavu potklobučenja. Površina ovog sloja je bila dobro uglačana. Zatim je na prosušenu podlogu oštrim predmetom urezivao granice polja, bordura i okomitih simetrala budućih cjelina. Potom su slikari preko kartonskih predložaka prenosili u konturama osnovne elemente svojih ornamentalnih kompozicija. Nakon toga su slobodoručno tankim potezima crne boje sve to pojačali i dodali manje značajne detalje da bi na kraju pristupili kolorisanju samih ornamenata i njihove pozadine. Jačim koloritom je slikana samo pozadina, a ostalo je izvedeno diskretnim pastelnim tonovima. Kao posljedica takvog slikarskog postupka nastajale su prelijepe ornamentalne cjeline koje podsjećaju na uvećane arabeskne okvire islamskih minijatura 15. i prve polovine 16. stoljeća . Dana 8. kolovoza 1992. godine [[Vojska Republike Srpske]] je minirala i potpuno uništila kompleks Aladža džamije u Foči sa objektima koji mu pripadaju: turbetom Ibrahima, sina osnivača džamije, mezarima koji su se nalazili istočno, južno i zapadno od džamije i nadgrobnim spomenikom osnivača Hasana Nazira, šadrvanom i česmom u zidu dvorišta, kamenim zidom na jugoistočnoj strani, veći potez kamenog zida na jugozapadnoj strani, južnoj i zapadnoj kapiji, a svi ostaci kamionima su odvezeni u korito rijeke Drine. Dio nišana koji se nalaze u blizini džamije, ostao je sačuvan. Sačuvani su i temelji džamije i šadrvana. Nakon uništavanja kompleksa, prostor džamije nije zagrađen odgovarajućom ogradom, niti su ostaci objekta džamije zaštićeni od daljnjeg propadanja. Neposredno uz džamiju napravljena se deponija smeća. Tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini\|rata]] [[Vojska Republike Srpske]] je Aladžu džamiju do temelja srušila 2. kolovoza 1992. godine, a zatim njene ostatke zatrpale zemljom na gradskim smetljištima. Prvi fragmenti Aladže pronađeni su 2004. godine, zajedno s ostacima tijela ubijenih Bošnjaka, u masovnoj grobnici na obali Drine. Početak obnove Aladža džamija je započeo 2014. godine, a obnovljena i rekonstruirana je po ugledu na originalnu Aladžu. Obnovljena Aladža je otvorena 4. svibnja 2019. godine, a otvorila ju je Aziza Salčinović, žena koja je tokom [[rat u Bosni i Hercegovini\|rata u Bosni i Hercegovini]] izgubila sina.<ref>[http://www.bhrt.ba/svecano-otvorena-aladza-dzamija-u-foci/ Svečano otvorena Aladža džamija u Foči, BHRT], objavljeno i pristupljeno 4. svibnja 2019.</ref><ref>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/otvaranje-aladza-dzamije-u-foci-4-maja-431917 Otvaranje Aladža džamije u Foči 4. maja], pristupljeno 4. svibnja 2019.</ref>▼ ▲Tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini\|rata]] [[Vojska Republike Srpske]] je Aladžu džamiju do temelja srušila 2. kolovoza 1992. godine, a zatim njene ostatke zatrpale zemljom na gradskim smetljištima. Prvi fragmenti Aladže pronađeni su 2004. godine, zajedno s ostacima tijela ubijenih Bošnjaka, u masovnoj grobnici na obali Drine. Početak obnove Aladža džamija je započeo 2014. godine, a obnovljena i rekonstruirana je po ugledu na originalnu Aladžu. Obnovljena Aladža je otvorena 4. svibnja 2019. godine, a otvorila ju je Aziza Salčinović, žena koja je tokom [[rat u Bosni i Hercegovini\|rata u Bosni i Hercegovini]] izgubila sina.<ref>[http://www.bhrt.ba/svecano-otvorena-aladza-dzamija-u-foci/ Svečano otvorena Aladža džamija u Foči, BHRT], objavljeno i pristupljeno 4. svibnja 2019.</ref><ref>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/otvaranje-aladza-dzamije-u-foci-4-maja-431917 Otvaranje Aladža džamije u Foči 4. maja], pristupljeno 4. svibnja 2019.</ref> Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine je u listopadu 2018. godine podiglo optužnicu protiv Gorana Mojovića, bivšeg pripadnika snaga bosanskih Srba, za učešće u postavljanju eksploziva i izazivanju eksplozije koja je uništila Aladža džamiju. Na popisu je kulturne baštine Bosne i Hercegovine i svjetske baštine pri [[UNESCO]]-u. Mojović je optužen za zločin protiv čovječnosti uništavanjem kulturnih, vjerskih ili povijesnih spomenika.<ref>[https://balkaninsight.com/2019/05/04/u-bih-ponovno-otvorena-istorijska-aladza-dzamija/?lang=sr U BiH ponovo otvorena istorijaska Aladža džamija], pristupljeno 4. svibnja 2019.</ref> Line 45 ⟶ 48: == Izvori == {{izvori\|2}} == Vanjske poveznice ==

Aladža džamija u Foči: razlika između inačica