Razlika između inačica stranice »Sovsko jezero«

| ime = Sovsko jezero

| slika izvorno_ime =

| slika_opis ime_genitiv =

| lokacija slika = [[Čaglin]]

|širina-minute lokacija = [[Čaglin]]

| dužina-stupnjevi = 18 | dužina-minute = 1 | dužina-sekunde = 9.63 | dužina-oznaka = E

| površina zapremina =

| zapremina dubina = 10

| dubina visina = 330

| visina širina = 0,066

| širina dužina = 0,116

| dužina vrsta =

| vrsta pritok =

| pritok ulijeva =

| ulijevadržave = {{ZD+X/H|HRV}}

'''Sovsko jezero''' smješteno je na šumovitim sjevernim padinama [[Dilj]]a.<ref>[http://www.tzzps.hr/ponuda/25-sovsko-jezero Turistička zajednica Požeško-slavonske županije]</ref><ref>[http://www.sovsko-jezero.hr/ojezeru.html Sovsko jezero: O jezeru]</ref> Naziva se i "Modrim okom Slavonije", jer se nalazi u maloj, okrugloj, prirodnoj [[Geološka depresija|depresiji]] koja oblikom i tamnom modro-zelenom bojom podsjeća na [[oko]].

Postanak i zadržavanje vode u jezeru povezani su s izvorom[[izvor]]om koji ga prihranjuje, a koji je unutar samog jezera. S položenije i pliće istočne i sjeveroistočne strane okružuje ga šuma [[hrastHrast kitnjak|hrasta kitnjaka]] i [[običniObični grab|običnog graba]], a u nekim dijelovima i [[bukvaBukva|bukova šuma]]. Uz njegove zapadne i južne strane prostiru se [[Pašnjak|pašnjaci]], stari [[Voćnjak|voćnjaci]] i [[Oranica|oranice]], što svjedoči o dugotrajnoj [[čovjek]]ovoj prisutnosti u okolici jezera. Budući da je Sovsko jezero jedinstven primjerak prirodnoga jezera uz koje se razvila mala travnata oaza u inače šumovitome brdsko-brežuljkastom području brdsko-kontinentske [[Hrvatska|Hrvatske]], jezero je s okolnim područjem zaštićeno kategorijom zaštićen[[zaštićeni krajolik]]. Zbog svoje razmjerno male površine od 3600m², jezero se ne može smatrati [[pticePtice|ornitološkim]] rezervatom, ali ono je svakako ekološki važno utočište nekih ptica močvarica (trstenjaka, [[liskaLiska|liske]], [[gnjurac]]a, dviljih patki). Od riba u jezeru živi samo zlatni karas. [[Ribolov]] je dopušten samo u određenom razdoblju, a poribljavanje drugim vrstama najstrože je zabranjeno. Rubovi jezera obrasli su trskom, [[rogoz]]om i drugom močvarnom vegetacijom. Zbog velike proizvodnje organske tvari, u jezeru dolazi do ubrzane [[sedimentacija|sedimentacije]], sniženja razine jezera i zatrpavanja. Razlog tome je stalni manjak [[vodaVoda|vode]] uzrokovan nepovoljnim hidrološkim prilikama, tj. nedovoljnom količinom padalina. Sovsko jezero poznato je po dobrom [[turizamTurizam|turističkom]] potencijalu pa je postalo i poznato izletište, a brojnim izletnicima[[izlet]]nicima atraktivne su šetnje po svježe pokošenim proplancima baš kao i šetnja kroz okolnu [[šumaŠuma|šumu]].

{{izvoriIzvori}}