Fozgen: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Dodan podnaslov "Kemijsko ratovanje" |
|||
Redak 35:
1. U prvoj fazi unesrećeni osjeća iritaciju grla, kašalj, [[bol u prsima]], mučninu i otežano disanje (ako izloženost u ovoj fazi prestane, sve poteškoće nestaju bez posljedica, ali kod viših koncentracija trovanje može nastati bez pojave simptoma).
2. U drugoj fazi unesrećeni se obično dobro osjeća. Ova, latentna, faza može potrajati od 1 do 24h, ovisno o koncentraciji kojoj je bio izložen.<ref>{{Citiranje časopisa|title=CDC {{!}} Facts About Phosgene|url=https://web.archive.org/web/20030417022453/http://www.bt.cdc.gov/agent/phosgene/basics/facts.asp|date=2003-04-17|accessdate=2020-11-22}}</ref>
3. U trećoj fazi dolazi do naglog pogoršanja stanja uz teško disanje i jako kašljanje. To se događa zbog nakupljanja tekućine u plućima što može uzrokovati smrt gušenjem. U slučaju oporavka, žrtva može imati trajne posljedice u obliku oštećenja mozga zbog nedostatka kisika.
Redak 45:
== Povijest ==
Fozgen je prvi put u laboratoriju sintetizirao kemičar John Davy 1812. godine izloživši mješavinu ugljičnog monoksida i klora sunčevu svjetlu. Plinu je dao ime ''fozgen'' upravo zato što se kemijska reakcija odvila posredstvom svjetla, spajajući grčke riječi, ''phos'' =svjetlo and ''gene''= rođen.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Philosophical transactions of the Royal Society of London. 1812.|url=https://babel.hathitrust.org/cgi/pt?id=mdp.39015034564289&view=1up&seq=162|language=en|accessdate=2020-11-22}}</ref> Postupno je fozgen postao važan u kemijskoj industriji kako je 19. stoljeće napredovalo, poglavito u proizvodnji boja.
=== Kemijsko ratovanje ===
Klor je bio prvi [[Kemijsko oružje|bojni otrov]] korišten u [[Prvi svjetski rat|1. svjetskom ratu]]. Njegova zelena boja ga je učinila vidljivim, te su se vojnici u rovovima mogli pripremiti kada bi vidjeli oblak plina. Stoga su Francuzi 1915. počeli koristiti fozgen<ref>{{Citiranje knjige|title=Before big science : the pursuit of modern chemistry and physics, 1800-1940|last=Nye, Mary Jo.|date=1999|url=https://www.worldcat.org/oclc/43679612|edition=1st Harvard University Press paperback ed|publisher=Harvard University Press|location=Cambridge, Massachusetts|isbn=0-674-06382-1}}</ref>, jer je bezbojan, a ima blagi miris sijena. Iako je fozgen opasniji od klora, djeluje nešto sporije, pa bi još neko razdoblje žrtve bile u stanju pružati otpor.
Carska japanska vojska je ponekad koristila i fozgen, između ostalih bojnih otrova, u [[Drugi kinesko-japanski rat|drugom kinesko-japanskom ratu]].<ref>{{Citiranje časopisa|author=Yuki Tanaka|title=POISON GAS the story Japan would like to forget|url=http://dx.doi.org/10.1080/00963402.1988.11456210|date=1988-10|journal=Bulletin of the Atomic Scientists|volume=44|issue=8|pages=10–19|id=10.1080/00963402.1988.11456210|accessdate=2020-11-22}}</ref>
[[Kategorija:Kemijski spojevi]]
| |||