Razlika između inačica stranice »Autokracija«

Dodano 25 bajtova ,  prije 4 mjeseca
m
uklonjena promjena suradnika 2A02:27B0:5500:B620:C99E:E905:767C:5C7B (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika RadioElectrico
Oznake: VisualEditor Uklonjeno uređivanje
m (uklonjena promjena suradnika 2A02:27B0:5500:B620:C99E:E905:767C:5C7B (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika RadioElectrico)
Oznaka: brzo uklanjanje
 
'''Autokracija''' (iz [[Starogrčki jezik|starogrčkog]] αυτοκρατία ''autos'' = ''vlastiti'' i ''krateín'' = ''vladavina''; autokrator »bezgranični gospodar«) označava, doslovno prevedeno, ''samo-vlast''. Oblik je države i gospodstva, po kome državni poglavar spaja u svojoj ruci zakonodavnu, izvršnu i pravosudnu vlast, nije vezan uz sudjelovanje niti uz ustavan nadzor drugih državnih organa, pa u smislu nauke Machiavellijeve i Hobbesove vlada neograničeno. Njegovo je vladanje neodgovorno [[Autoritarizam|autoritarno]] samovladanje, kakvo se odrazuje u [[Apsolutna monarhija|apsolutnoj monarhiji]] ili u trajnoj [[Diktatura|diktaturi]]. Zbog toga se naziv autokracije redovito uzimlje u istom značenju kao i [[apsolutizam]].
 
Autokracija kao pojam obuhvaća stanoviti monopol jedne osobe ili manje grupe upravljača koja samovoljno upravlja [[Država|državom]]. Ukoliko tako upravljana država nastoji i uspijeva ostvariti totalnu kontrolu nad [[Društvo|društvom]], govorimo o [[Totalitarizam|totalitarizmu]], koji je moguć samo u dovoljno [[Industrijalizacija|industrijaliziranim]] društvima, gdje se gospodarski i socijalni život dovoljno snažno povezuju u mrežu koju državna vlast može efikasno nadzirati i upravljati.
== Definicija i tipologija ==
Autokracijama mogle bi se označiti istočne despocije, kneževska gospodstva u [[Europa|Europi]] od [[16. stoljeće|16.]] do [[18. stoljeće|18. stoljeća]]; na njih nalikuje rimski cezar i ruski car kao »samodržac svih Rusa« do časa, kad je [[Rusija]] krenula putem ustavnosti. Autokratskom načelu stavila se nasuprot težnja naroda, da sam odlučuje u državi ili barem da sudjeluje kod izgradnje i uređivanja državnih prilika, a ta je težnja s napretkom civilizacije i modernog svjetskog nazora sve to više uzimala maha.
 
Ova je težnja zadala teške udarce autokraciji u svim onim zemljama, u kojima postojaše neka jača politička organizacija ili razvijeniji državni poredak. Da li bi se kod primitivnih naroda moglo govoritioautokracijigovoriti o autokraciji,spornojepitanjezbotogaštounjihovoj sporno je pitanje zbog toga, što u njihovoj sredini zapravo nema izgrađenog državnog poretka.
 
[[Totalitarizam]] je kao oblik vladavine nastao u industrijaliziranim društvima 20. stoljeća, te ide korak dalje od autokracije: obzirom da u modernim društvima čitav narod sudjeluje u političkom životu, totalitarizam ne traži od naroda tek posluh, nego se indoktrinacijom nastoji svakog pojedinca animirati da aktivno (svojevoljno) sudjeluje u provođenju režimske politike.