Inačica od 27. studenoga 2020. u 12:16 uredi 95.168.120.13 (razgovor) →‎Kriza plasmana ugljena ← Starija izmjena		Inačica od 27. studenoga 2020. u 12:48 uredi ukloni ovu izmjenu Tulkas Astaldo (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 39.689 edits stil Novija izmjena →
Redak 34: [[Datoteka:Rudari_na_otkopu.jpg\|mini\|Utovar ugljena na otkopu.]] Sredinom šezdesetih počinje kriza plasmana ugljena, proizvodnja je prepolovljena što rudnike dovodi u teško ekonomsko stanje i poslovanje s gubicima. ~~S obzirom na to da~~Jer je najviše teškoća bilo s prodajom sitnog ugljena, prihvaćen je prijedlog izgradnje termoelektrane u [[Plomin\|Plominu]], snage 125 MW uz godišnju potrošnju od 250 tisuća tona ugljena. [[TE Plomin]] je izgrađena i [[1971.]] puštena u redovnu proizvodnju. Međutim zbog vrlo niske cijene tekućih goriva, kratko nakon početka rada TE Plomin, u tadašnjoj Elektroprivredi su počeli raditi na projektima za prijelaz elektrane na naftu. Ugljenokopi su se odjednom našli u bezizlaznoj situaciji. Godine [[1971.]] donesen je zakon o supstituciji ugljenokopa u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]], temeljem kojeg je do konca [[1975.]] rudarsku djelatnost trebalo nadomjestiti drugim djelatnostima. Rudarstvo polako posustaje, a industrija i još više turizam počinju svoj znakoviti pohod na tlu Labinštine. U međuvremenu [[1973.]] počinje svjetska energetska kriza, proizvodnja u ugljenokopima oživljava, sredinom sedamdesetih započinje izgradnja novih rudnika Ripenda i Tupljak. Rudnik u Tupljaku u probni je rad svečano pušten 2. ožujka [[1983.]] godine.

Istarski ugljenokopi: razlika između inačica