Josip Broz Tito: razlika između inačica

'''Josip Broz''', poznatiji pod nadimkom '''Tito''' ([[Kumrovec]], [[7. svibnja]] [[1892.]] – [[Ljubljana]], [[4. svibnja]] [[1980.]]), bio je [[SFRJ|jugoslavenski]] [[političar]], [[Revolucija|revolucionar]], [[državnik]], [[komunisti]]čki [[vođa]],<ref name=brit>{{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/597295/Josip-Broz-Tito |title= ''Josip Broz Tito'' |publisher= Encyclopædia Britannica |language= engleski |accessdate = 24. veljače 2018.}}</ref> [[diktator]]<ref>Boeckh, Katrin. ''Vjerski progoni u Jugoslaviji 1944. – 1953.: staljinizam u titoizmu'' // ''[[Časopis za suvremenu povijest]]'', sv. 38, br. 2, (2006.), {{Hrčak|id=11731}}, "''Obojica su diktatorski vladali u mnogonacionalnim drža­vama ... – oslanjali se cijeloga života na instrumente propagande i terora svake vrste.''", str. 403.</ref><ref>[[Stipica Grgić]], [http://povijest.net/josip-broz-tito/ ''Josip Broz Tito''], povijest.net, 8. ožujka 2009., pristupljeno 9. svibnja 2016.</ref><ref>Dražen Ćurić, [http://www.vecernji.hr/hrvatska/tibor-navracsics-nezaposleni-mladi-u-eu-postaju-ekstremisti-i-idu-se-boriti-u-irak-i-siriju-1006796 ''Tibor Navracsics: "Tito je, kao i Staljin, komunistički diktator"''], ''[[Večernji list]]'', 22. svibnja 2015., pristupljeno 9. svibnja 2016.</ref> i predsjednik [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] bez ograničenja trajanja mandata.<ref name = "nacionalna enciklopedija"/> Iako je njegova vladavina zbog političke represije,<ref name = "nacionalna enciklopedija">[http://proleksis.lzmk.hr/13753 Broz Tito, Josip], [[Opća i nacionalna enciklopedija]], proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30. siječnja 2019.</ref> odgovornosti za smrt političkih protivnika i [[Doživotni predsjednik|doživotnog mandata]] kritizirana [[Autoritarizam|autoritarnom]],<ref name=Andjelić>{{cite book|last=Andjelic|first=Neven|title=Bosnia-Herzegovina: The End of a Legacy|publisher=Frank Cass|year=2003.|page=36|isbn=978-0-7146-5485-0}}</ref>{{sfn|McGoldrick|2000.|p=17}} bio je popularan političar<ref>Melissa Katherine Bokovoy, Jill A. Irvine, Carol S. Lilly, ''State-society relations in Yugoslavia, 1945–1992''; Palgrave Macmillan, 1997., str. 36, 0-312-12690-5<br />{{eng icon}} "''...Of course, Tito was a popular figure, both in Yugoslavia and outside it.''"</ref> i smatran "benevolentnim diktatorom".<ref>{{cite book|last1=Shapiro|first1=Susan|last2=Shapiro|first2=Ronald|title=The Curtain Rises: Oral Histories of the Fall of Communism in Eastern Europe|language=engleski|publisher=McFarland|year=2004.|isbn=978-0-7864-1672-1|url=https://books.google.com/books?id=oCqWFQ1WKlkC&pg=PA180|ref=Shapiro_2004}}<br />{{eng icon}} "...All Yugoslavs had educational opportunities, jobs, food, and housing regardless of nationality. Tito, seen by most as a benevolent dictator, brought peaceful co-existence to the Balkan region, a region historically synonymous with factionalism."</ref> To i danas pobuđuje zaoštrene [[Kontroverza|kontroverzne]] ocjene, od negativnih do pozitivnih.<ref name = "nacionalna enciklopedija"/><ref>[http://www.hrcak.srce.hr/file/81822 ''Povijesni mitovi o Josipu Brozu Titu kao sredstvo manipulacije narodima na prostoru bivše SFRJ''], [[Hrčak (portal)|Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske]] ([[Sveučilišni računski centar]] Sveučilišta u Zagrebu), hrcak.srce.hr, pristupljeno 30. siječnja 2019.</ref><ref>[http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=407 Broz, Josip – Tito]: ''"Za života stvoren je kult njegove ličnosti. Nakon sloma Jugoslavije podjednako hvaljen i kritiziran. Njegov povijesni značaj još uvijek je nemoguće do kraja ocijeniti."'', [[Istarska enciklopedija]] ([[LZMK]]), istra.lzmk.hr, pristupljeno 30. siječnja 2019.</ref> Po mnogim listama jedan je od najgorih zločinaca 20. stoljeća.<ref>[https://faktograf.hr/2016/11/09/mikulic-josip-broz-tito-najveci-zlocinci/ Faktograf] pristupljeno 3. lipnja 2020</ref><ref>[http://www.hawaii.edu/powerkills/DBG.TAB1.4.GIF</ref><ref>R.J. Rummel : [http://www.hawaii.edu/powerkills/SOD.CHAP9.HTM ''Statistics of Democide: Chapter 9 - Statistics Of Yugoslavia's Democide Estimates, Calculations, And Sources''], University of Hawaii. Pristupljeno 3. lipnja 2020.</ref>

 

 

 

Josip Broz Tito je rođen u hrvatskoj seljačkoj obitelji, u [[Kumrovec|Kumrovcu]].<ref name=brit/> Nakon regrutacije, postao je mlađi vodnik u tadašnjoj [[Austro-ugarska vojska|austro-ugarskoj vojsci]]. Nakon što je teško ranjen i zarobljen od vojske [[Rusko Carstvo|Ruskoga Carstva]] za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]], Broz je poslan u radnički logor na [[Ural]]u. Nakon toga je, prema nekim izvorima, sudjelovao u [[Listopadska revolucija|Listopadskoj revoluciji]], te se kasnije priključio [[Crvena armija|Crvenoj armiji]] u [[Omsk]]u. Po povratku u zemlju, došao je u novoosnovanu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]], u kojoj postaje član [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističkoj partiji Jugoslavije]] (KPJ).