Popravak DNK: razlika između inačica

Nema promjene veličine ,  prije 1 godinu
bez sažetka
m (dodana kategorija Deoksiribonukleinska kiselina uz pomoć dodatka HotCat)
No edit summary
Oznaka: uklonjeno uređivanje
'''Popravak DNKDNA''' su molekularni mehanizmi koji popravljaju oštećene molekule [[DNKDNA]]. Ovi su mehanizmi potrebni jer njima se svakoj stanici i organizmu osigurava genska cjelovitost i vijabilnost. U procesu popravka ulogu imaju [[enzim|enzimi]], [[gen|geni]] i molekulski procesi. <ref name="OS">{{cite web|title=Mehanizmi oštećenja i popravka DNA|url=http://www.unios.hr/molekularna/predmeti/Mehanizmiostecenja.doc|work=Opći podaci predmeta. Nositelj predmeta: Dr. sc Davor Zahradka, Dr. sc. Ksenija Zahradka. Ustanova nositelja predmeta: Institut Ruđer Bošković, Zavod za molekularnu biologiju.|publisher=Sveučilište u Osijeku|accessdate=21. veljače 2015.}}</ref>
 
Popravak je osobito važan zbog oštećenja u molekuli DNKDNA koja zaustavljaju repliciranje kromosoma, jer to ugrožava stanični genom i samu stanicu. Stanica teži očuvati se i zato aktivira više puteva popravka. Neki popravci su potpuni i vraća stanicu u ispravno stanje, a neki popravci skloni su stvaranju pogrješaka. Ova skupina zaobilazi oštećenja i iskazuje toleranciju prema njima. Posljedica je da se ugradi ova nova nukleinska baza i mogući nastanak mutacija.<ref name="PBF"/>
 
Popravak DNKDNA se razlikuje kod prokariota i eukariota.<ref name="OS"/>
 
Na oštećenje DNKDNA utječu vanjski i unutarnji čimbenici. Vanjski čimbenici su [[ionizirajuće zračenje]], [[ultraljubičasto zračenje]] i razni kemijski agensi, a unutarnji su oštećenja nastala tijekom [[replikacija DNKDNA|replikacije DNKDNA]], oksidativna oštećenja DNKDNA i spontani gubitak baza.<ref name="OS"/>
 
DNK može biti oštećena na razne načine: to mogu biti krivo sparene baze, apurinska i apirimidinska (AP) mjesta, promijenjene baze, jednolančani lomovi, dvolančani lomovi, unakrižno povezivanje lanaca. <ref name="OS"/>
 
DNKDNA se popravlja raznim mehanizmima. To može biti reverzija oštećenja (kao što je fotoreaktivacija, alkiltransferaze), ekscizijski popravak (bazni i nukleotidni), rekombinacijski popravak (homolognom i nehomolognom rekombinacijom), popravak krivo sparenih baza.<ref name="OS"/> Na oštećenje DNKDNA može se javiti stanični odgovor (pr. [[odgovor SOS]] kod bakterija koji je opisao i imenovao hrvatski znanstvenik [[Miroslav Radman]] 1974.).<ref name="OS"/><ref name="PBF">{{cite web|title=Izv. prof. dr. sc. Višnje Bačun-Družina. Odgovor bakterijske stanice na oštećenja u DNA|url=http://www.pbf.unizg.hr/content/download/26601/103160/version/1/file/Odgovor+bakterijske+stanice+na+o%C5%A1te%C4%87enja+u+DNA.pdf|work=|publisher=PBF Zagreb|accessdate=21. veljače 2015.}}</ref>
 
Po vremenu popravka, razlikujemo popravke prije, tijekom i poslije replikacije. Kod bakterija, popravci prije replikacije su reverzije oštećenja, tijekom replikacije zaobilazi se oštećenja i postoji mogućnost nastajanja [[mutacija|mutacija]] (odgovor SOS i rekombinacijski popravak), a poslije replikacije popravlja se krivo sparene baze.<ref name="PBF"/>
 
Stanje popravka DNKDNA ovisi o mnogim čimbenicima, poput vrste stanica, dobi i izvanstaničnom okružju. Stanica koja je nakupila dostatnu količinu oštećenja ili ako više ne popravlja efektivno štetu nastalu na njenoj DNKDNA može ući u jedan od ovih procesa.
* ireverzibilno stanje spavanja, znano kao [[biološko starenje]]
* stanično samouništenje, znano kao [[apoptoza]] ili [[programirana stanična smrt]]
Anonimni suradnik