Luka Ploče: razlika između inačica
početak članka |
(Nema razlike inačica)
|
Inačica od 29. studenoga 2020. u 10:06
Luka Ploče pomorska je luka u na ušću rijeke Neretve u Neretvanski kanal, u gradu Pločama.
| Luka Ploče | |
|---|---|
[[Datoteka: |300px|center]] Pogled na Ploče i dio luke
| |
| Koordinate: 43°2′28″N 17°25′59.8″E / 43.04111°N 17.433278°E | |
| Grad | Ploče |
| Država | Hrvatska |
| More/rijeka | Jadransko more |
| Površina | 230 ha |
| Službena stranica | ppa.hr |
Zemljopisni položaj
Nalazi se uz Jadransku magistralu, a brzom je cestom povezana s autocestom A1. Polazna je točka Koridora Vc koji spaja Jadran i srednju Europu, cestovnim putem te željezničkom prugom Sarajevo – Ploče i dalje prema Bosanskom Šamcu, Osijeku i Budimpešti, što je dio petog Paneuropskog koridora.[1]
Povijest
.jpg)
Okupacijom Bosne i Hercegovine, Dalmacija se s Bosnom i Hercegovinom nalazila u zajedničkoj državi. Izgradnja puteva i željezničke mreže bio je osnovni uvjet za izvoz dobara iz Bosne i Hercegovine, što je najprije zadovoljavala luka u Metkoviću na obali Neretve koja datira od 1716. U vremenu od 1857. do 1860. luka u Metkoviću je bila vodeća među dalmatinskim lukama. Povezivanjem Metkovića i Mostara željezničkom prugom, luka je bila na drugom mjestu po prometu među jadranskim lukama, odmah iza Rijeke. Neodržavanjem plovnog puta, te gradnjom većih i bržih plovila koja nisu mogla doploviti do Metkovića punog tereta, početkom 20. stoljeća promet luke u Metkoviću počinje stagnirati. Postojala je ideja o proširenju luke u Metkoviću, ali je odbačena zbog nemogućnosti uplovljavanja plovila dubljeg gaza.[2]
Iako je postojala ideja o produljenju pruge do ušća Neretve, ona postaje aktualna 1920-ih, u sklopu projekta povezivanja Beograda preko Sarajeva s novom lukom na moru. Postojali su prijedlozi da ta luka bude u Kleku ili Neumu, ali, na kraju je prihvaćeno mišljenje da to bude buduća luka u Pločama. Tehnički elaborat bio je završen 1936., ali tek nakon prihvaćanja projekta luke u Pločama, 1938. počinju radovi na svim dionicama. Do kraja 1940. bilo je gotovo 80% zemljanih radova, bez mostova i željezničkih postaja. Napadom Njemačke i Italije na Kraljevinu, obustavljaju se svi radovi. Talijani 1942. dovršavaju izgradnju pruge, a nakon njene kapitulacije, Njemačka obnavlja djelomično oštećenu prugu. Završetkom Drugog svjetskog rata, pruga oštećena povlačenjem Njemačke se opet obnavlja, te se 15. srpnja 1945. pušta u promet cijela dužina pruge od luke u Pločama do Sarajeva.[3]
Izgradnja luke u Pločama započinje 1939. gradnjom 300 metara prve obale koja je trebala omogućiti pristajanje najvećih prekooceanskih brodova. Drugi svjetski rat usporava i zaustavlja radove. Radove ipak nastavljaju njemačke organizacije, a intenzivnu gradnju nastavljaju Talijani u drugoj polovini 1942. Do polovine 1943. sagradili su 410 metara obale i postavili jednu dizalicu. Porušeni kapaciteti obnavljaju se završetkom rata a luka i željeznica nastavljaju s radom 15. srpnja 1945. što se uzima kao početak rada luke. Teretni promet luke 1946. iznosio je 150.000 tona. Izgradnja željezničke pruge normalnog kolosijeka počinje 1958., a završava se 1969. čime su se stekli uvjeti za tranzitni promet prema Mađarskoj, Austriji, Poljskoj te tadašnjoj Čehoslovačkoj. Integracijom poduzeća Luka Ploče i ŽTP Sarajevo 1969. dolazi do znatnog povećanja prometa. Te je godine promet iznosio 1.078.000 tona, a 1977. iznosio je 2.950.000 tona. Tolikom povećanju prometa ponajviše je doprinio razvitak industrije BiH, ponajprije Željezare u Zenici, KHK Lukavac te mostarskog Aluminija, uz konstantni razvoj kapaciteta. Najveći zabilježeni promet prije Domovinskog rata 1988. iznosio je više od 4.500.000 tona. Za vrijeme Domovinskog rata luka je radila s 5-10% kapaciteta.[4]
Osnivanjem Lučke uprave Ploče 1997. kao kao vlasnika lučkoga područja i infrastrukture počinje obnova i povećanje lučkih kapaciteta. Godine 1999. luka u Pločama povezana je prvom kontejnerskom linijom s lukama na Sredozemlju. Najveći do sada zabilježeni promet iznosio je 5.100.000 tona (2008.), a 2015. iznosio je 2.800.000 tona. Po prometu je druga luka u Hrvatskoj, iza Luke Rijeka.[5]
Kapaciteti Luke Ploče
Luka Ploče prostire se na ukupno 230 hektara površine, a podijeljena je prema razvojnim područjima (ha):[6]
- rasuti tereti – 9,35 ha,
- generalni i sipki tereti – 11,42 ha,
- skladišna površina za drvo – 8,64 ha,
- hladnjača – 0,20 ha,
- posebni tereti – 20,00 ha,
- tekući tereti – 17,38 ha,
- održavanje i servis – 2,24 ha,
- putnički terminal – 1,50 ha,
- upravna zgrada – 1,44 ha,
- garaže za opremu i vozila – 2,96 ha,
- neupotrijebljeno područje – 7,29 ha,
- budući razvoj luke – 147,58 ha.
Luka raspolaže kompletnim lučkim prekrcajnim, skladišnim i svim pratećim lučkim uslugama za pružanje pretovara: generalnih tereta, kontejnerskog tereta, RO-RO prometa, suhog rasutog tereta i tekućih tereta. Raspolaže i kapacitetima za prihvat putničkih plovila, za lokalni promet prema poluotoku Pelješcu te međunarodni promet, posebno s Italijom. Lučko područje u nadležnosti Lučke uprave Ploče sastoji se od bazena Ploče i bazena Metković u kojem je moguć prihvat manjih brodova, posebno za prijevoz cementa čije je skladištenje i daljnje otpremanje omogućeno u silosu u Metkoviću.[7][8]
Izvori
- ↑ Prometna povezanost Luka Ploče d.d. (pristupljeno 29. studenoga 2020.)
- ↑ Krešimir Kuran, prof.: Povijesno-geografski razvoj Luke Metković (znanstveni članak) Znanstveno-stručni časopis za more i pomorstvo "Naše more" 59 (1-2)/2012., ISSN 1848-6320
- ↑ dr. Ivan Jurić: Izgradnja željezničke pruge dolinom rijeke Neretve
- ↑ Povijesni razvoj Lučka uprava Ploče (pristupljeno 29. studenoga 2020.)
- ↑ Luka Ploče d. d. Hrvatska tehnička enciklopedija LZMK (pristupljeno 29. studenoga 2020.)
- ↑ Razvoj i investicije Luka Ploče d.d. (pristupljeno 29. studenoga 2020.)
- ↑ Lučki kapaciteti Lučka uprava Ploče (pristupljeno 29. studenoga 2020.)
- ↑ Poslovna jedinica Metković Luka Ploče d.d. (pristupljeno 29. studenoga 2020.)