Željeznička pruga Sarajevo – Ploče: razlika između inačica

Iako je postojala ideja o produljenju pruge do ušća Neretve, ona postaje aktualna [[1920-ih]], u sklopu projekta povezivanja [[Beograd]]a preko Sarajeva s novom lukom na moru, obzirom da luka u Metkoviću nije mogla zadovoljavati narasle potrebe. Postojali su prijedlozi da ta luka bude u [[Klek (Slivno)|Klek]]u ili [[Neum]]u, a protiv nove luke bile su i luke u Splitu i Dubrovniku. Na inicijativu Sarajevske trgovačke i obrtničke komore Udruženje inženjera i arhitekata krajem 1922. i početkom 1923. izvodi prva mjerenja i snimanja terena na mjestu buduće luke u Pločama, a na željezničkoj konferenciji održanoj 1926. odlučeno je da buduća luka bude u Pločama.<ref>Izgradnja željezničke pruge dolinom rijeke Neretve, str. 120.</ref> Ipak, zbog sukobljenih interesa oko buduće luke, izgradnja se neprestano odgađala. Tehnički elaborat bio je završen tek 1936. i to nakon prihvaćanja projekta [[Luka Ploče|luke u Pločama]] 1938., kada počinju radovi na cijeloj trasi do Ploča. Na cijeloj dionici nalazilo se pet postaja, četiri mosta i pet tunela. Do kraja 1940. bilo je gotovo 80% zemljanih radova na nasipima, pet tunela te dvadesetsedam zgrada i drugih objekata.<ref>Izgradnja željezničke pruge dolinom rijeke Neretve, str. 123.</ref> Napadom Njemačke i Italije na [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu]], obustavljaju se svi radovi. Italija 1942. dovršava izgradnju pruge, a nakon njene [[Kapitulacija Italije|kapitulacije]], Njemačka obnavlja djelomično oštećenu prugu. Završetkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], pruga oštećena povlačenjem Njemačke se opet obnavlja, te se 15. srpnja 1945. pušta u promet cijela dužina od luke u Pločama do Sarajeva.<ref>Izgradnja željezničke pruge dolinom rijeke Neretve, str. 124.</ref>

Zbog integracije Luke Ploče i ŽTP-a Sarajevo 1969. počelo se raditi na proširenju kapaciteta luke u Pločama. Porast obima teretnog prometa na željeznici pratio je i rast prometa u luci u Pločama. Tako je promet u luci s 1,1 milijun tona 1969. porastao na 2,3 milijuna tona 1971., kada je i izgrađeno postrojenje za prihvat [[nafta|nafte]] kapaciteta 1,5 milijun tona godišnje. Povećanje kapaciteta luke u Pločama nastavljeno je izgradnjom terminala za promet žive [[Stoka|stoke]], [[Drvo (materijal)|drva]], [[žitarice|žitarica]], [[Glinica (kemija)|glinice]], pa je luka u Pločama stekla uvjete i za tranzitni teret iz zemalja [[Srednja Europa|Srednje Europe]]. Već 1977. promet luke iznosio je 2,95 milijuna tona, a zahvaljujući razvoju velikih tvrtki u Bosni i Hercegovini ([[Željezara Zenica]], [[KHK Lukavac]], [[Aluminij Mostar]],...) bio je u stalnom porastu, pa je 1987. premašio iznos od 4,5 milijuna tona.<ref name="povijest luke Ploče">[http://www.ppa.hr/index.php/2014-04-21-11-37-40/povijesni-razvoj-luke-plo%C4%8De.html Povijesni razvoj luke u Pločama] Objavljeno 21. travnja 2014.</ref><ref>[http://www.casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-61-2009-10-01.pdf Časopis Hrvatskog saveza građevinskih inženjera Građevinar br. 61 (2009.), str. 958.]</ref>