Luka Ploče: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m ispravak |
m + |
||
Redak 32:
[[Okupacija Bosne i Hercegovine|Okupacijom Bosne i Hercegovine]], Dalmacija se s Bosnom i Hercegovinom nalazila u zajedničkoj državi. Izgradnja puteva i željezničke mreže bio je osnovni uvjet za izvoz dobara iz Bosne i Hercegovine, što je najprije zadovoljavala luka u [[Metković]]u na obali Neretve koja datira od 1716. U vremenu od 1857. do 1860. luka u Metkoviću je bila vodeća među dalmatinskim lukama. Povezivanjem Metkovića i Mostara željezničkom prugom, luka je bila na drugom mjestu po prometu među jadranskim lukama, odmah iza [[Luka Rijeka|Rijeke]]. Neodržavanjem plovnog puta, te gradnjom većih i bržih plovila koja nisu mogla doploviti do Metkovića punog tereta, početkom 20. stoljeća promet luke u Metkoviću počinje stagnirati. Postojala je ideja o proširenju luke u Metkoviću, ali je odbačena zbog nemogućnosti uplovljavanja plovila dubljeg gaza.<ref>Krešimir Kuran, prof.: [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=124351 Povijesno-geografski razvoj Luke Metković (znanstveni članak)] Znanstveno-stručni časopis za more i pomorstvo "Naše more" 59 (1-2)/2012., {{ISSN|1848-6320}}</ref>
Iako je postojala ideja o produljenju pruge do ušća Neretve, ona postaje aktualna [[1920-ih]], u sklopu projekta povezivanja [[Beograd]]a preko Sarajeva s novom lukom na moru. Postojali su prijedlozi da ta luka bude u [[Klek (Slivno)|Klek]]u ili [[Neum]]u, ali, na kraju je prihvaćeno mišljenje da to bude buduća luka u Pločama. Tehnički elaborat bio je završen 1936., ali tek nakon prihvaćanja projekta luke u Pločama, 1938. počinju radovi na svim dionicama. Do kraja 1940. bilo je gotovo 80% zemljanih radova, bez mostova i željezničkih postaja. Napadom Njemačke i Italije na [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu]], obustavljaju se svi radovi. Talijani 1942. dovršavaju izgradnju pruge, a nakon njene [[Kapitulacija Italije|kapitulacije]], Njemačka obnavlja djelomično oštećenu prugu. Završetkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], pruga oštećena povlačenjem Njemačke se opet obnavlja, te se 15. srpnja 1945. pušta u promet cijela dužina pruge od luke u Pločama do Sarajeva.<ref>[[Ivan Jurić (povjesničar)|dr. Ivan Jurić]]: Izgradnja željezničke pruge dolinom rijeke Neretve (Hrvatski neretvanski zbornik 1/2009.)</ref>
Izgradnja luke u Pločama započinje 1939. gradnjom 300 metara prve obale koja je trebala omogućiti pristajanje najvećih prekooceanskih brodova. [[Drugi svjetski rat]] usporava i zaustavlja radove. Radove ipak nastavljaju njemačke organizacije, a intenzivnu gradnju nastavljaju Talijani u drugoj polovini 1942. Do polovine 1943. sagradili su 410 metara obale i postavili jednu dizalicu. Porušeni kapaciteti obnavljaju se završetkom rata a luka i željeznica nastavljaju s radom 15. srpnja 1945. što se uzima kao početak rada luke. Teretni promet luke 1946. iznosio je 150.000 tona. Izgradnja željezničke pruge normalnog kolosijeka počinje 1958., a završava se 1969. čime su se stekli uvjeti za tranzitni promet prema [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Poljska|Poljskoj]] te tadašnjoj [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]. Integracijom poduzeća Luka Ploče i ŽTP Sarajevo 1969. dolazi do znatnog povećanja prometa. Te je godine promet iznosio 1.078.000 tona, a 1977. iznosio je 2.950.000 tona. Tolikom povećanju prometa ponajviše je doprinio razvitak industrije Bosne i Hercegovine, ponajprije [[Željezara Zenica|Željezare u Zenici]], [[KHK Lukavac]] te [[Aluminij Mostar|mostarskog Aluminija]], uz konstantni razvoj kapaciteta. Najveći zabilježeni promet prije [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] 1988. iznosio je više od 4.500.000 tona. Za vrijeme Domovinskog rata luka je radila s 5-10% kapaciteta.<ref>[http://www.ppa.hr/hr/povijesni-razvoj-luke-ploce/ Povijesni razvoj] Lučka uprava Ploče (pristupljeno 29. studenoga 2020.)</ref>
| |||