Zemljopis: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
uklanjanje izmjene 5678150 suradnika Croxyz (razgovor)
Oznake: uklonjeno preusmjeravanje uklanjanje uklonjeno uređivanje
Objasnjeno ranije, nek ne bude edit wara
Oznake: novo preusmjeravanje uklanjanje
 
Redak 1:
{{otheruses2|#preusmjeri [[Geografija (razdvojba)]]}}
{{izdvojeni članak|studeni 2010.}}
[[File:World map 2004 CIA large 1.7m whitespace removed.jpg|mini|290px|desno|Fizička karta [[svijet]]a]]
'''Zemljopis''' ili '''geografija''' ([[grčki jezik|grč]]. γεωγραφία), [[znanost]] koja proučava prostornu stvarnost [[Zemlja|Zemljine]] površine. Naziv potječe iz [[antička Grčka|klasične starine]], a upućuje na prvotno značenje geografije, pa je prema tome nastala i riječ '''zemljopis'''. Najprihvatljivija definicija geografije bila bi da je to znanost koja proučava međuovisnost utjecaja prirodnih i društvenih procesa, uzročno objašnjavajući i niz pojava na Zemlji.<ref>Ružica Lončar, Tomislav Ševo, ''Geografija 1: udžbenik za prvi razred srednjih strukovnih škola'',
1. izd., Alfa d.d., Zagreb, 2014., {{ISBN|978-953-297-693-9}}, str. 8.</ref><ref>[[etimologija|Etimološki]] elementi ([[morfem]]i) prema kojima je nastala riječ geografija jesu [[prefiksalni morfem]] geo- koji dolazi od [[grčki jezik|grč]]. γεο- ''zemljo-, koji se odnosi na zemlju''; γῆ ''[[zemlja]]'', te [[sufiksalni morfem]] -grafija koji dolazi od [[grčki jezik|grč]]. -γραφια ''-pis(anje)'', a srodan je morfemima -graf, -grafika, -grafički, -grafizam, [[grčki jezik|grč]]. -γραφος ''-pisac, koji piše''; γράφω ''pišem'', γραφικός ''pismeni''. [[Enciklopedija leksikografskog zavoda]], sv. 2 (D-Helio), [[Jugoslavenski leksikografski zavod|JLZ]], [[Zagreb]], [[1967]].</ref><ref>"Online Etymology Dictionary". Etymonline.com. http://www.etymonline.com/index.php?term=geography.</ref> Geografija tada nije bila znanost s određenim objektom i ciljem proučavanja, već neka vrsta opće [[enciklopedija|enciklopedije]] o Zemlji. Riječ geografija prvi je skovao [[Eratosten]] oko [[200. pr. Kr.]] kako bi označio opisno učenje o Zemlji.
 
Uz [[filozofija|filozofiju]] i [[povijest|historiju]] (povijest), zemljopis pripada među najstarije [[znanost]]i ljudske civilizacije. Ona se za objašnjavanje zemljopisnog prostora prostora koristi metodama [[prirodne znanosti|prirodnih]] i [[društvene znanosti|društvenih znanosti]]. S obzirom na raznoznačnost geoprostora, geografija je kao znanost vrlo kompleksna. To je jedina dualna ili mosna znanost, koja povezuje prirodne i društvene znanosti.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://web.clas.ufl.edu/users/morgans/lecture_2.prn.pdf |accessdate=30. siječnja 2009. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20030901102227/http://web.clas.ufl.edu/users/morgans/lecture_2.prn.pdf |archivedate=1. rujna 2003. }}</ref><ref>http://www.physicalgeography.net/fundamentals/1b.html</ref> Naziva se i svjetskom disciplinom.<ref>Bonnett, Alastair: What is Geography? London, Sage, 2008</ref>
 
Zemljopis je, dakle, sintetička znanost, koja spaja mnoga dostignuća brojnih znanosti radi objašnjavanja zemljopisnog prostora. Ona pripada u skupinu prirodnih znanosti jer joj je osnovno polazište u prirodnim značajkama geoprostora.
 
Zemljopis kao [[znanost]] o zemljopisnom prostoru (Zemljinoj površini) objašnjava raširenost, utjecaje i međuzavisnost svih najvažnijih prirodnih i društvenih čimbenika, koji sudjeluju u oblikovanju geoprostora kao cjeline ili njegovih prostornih dijelova ([[regija]]).
 
==Grane geografije==
 
=== Opći zemljopis ili geografija ===
Kao sintetička znanost, zemljopis uključuje i analitičke studije određenih pojava i objekata Zemljine površine. Ukupnost svih grana analitičkih studija tvori opću geografiju. Prema tome, odnose li se analitička proučavanja na objekte i pojave prirodne sredine ili ljudske djelatnosti, opća se geografija dijeli na [[fizička geografija|fizičku geografiju]] i [[antropogeografija|antropogeografiju]].
 
=== Fizički zemljopis ili geografija ===
:''Glavni članak: [[fizička geografija]]''
[[Fizička geografija]] (ili fiziogeografija) dijeli se na [[geomorfologija|geomorfologiju]], [[hidrografija|hidrografiju]], [[klimatologija|klimatologiju]] i [[biogeografija|biogeografiju]]. Ranije se u fizičku geografiju ubrajala i [[matematika|matematička]], odnosno [[astronomija|astronomska]] geografija s [[geodezija|geodezijom]] i [[kartografija|kartografijom]], ali kako su se razvile u samostalne znanosti, to se ne mogu uključiti u sistem opće geografije iako je u geografskom radu praktično poznavanje njihovih principa neophodno potrebno. Geomorfologija proučava [[reljef]] Zemljine površine, a hidrografija [[voda|vode]]. Zbog razlike između morskih, jezerskih i tekućih voda, hidrografija se dijeli na [[oceanografija|oceanografiju]] (oceani i mora), [[limnologija|limnologiju]] (jezera) i [[potamologija|potamologiju]] (rijeke). Klimatologija proučava [[klima|klimu]] s geografskog stanovišta, tj. osobine i značenje klime za ostale objekte i pojave Zemljine površine. Napokon, biogeografija proučava značenje organskog svijeta na Zemljinoj površini, njegovu rasprostranjenost i uvjete rasprostranjenosti. Prema tome, je li težište na proučavanju [[flora (biljke)|flore]] ili [[fauna (životinje)|faune]], biljna geografija ili [[fitogeografija]] razlikuje se od životinjske geografije ili [[zoogeografija|zoogeografije]]. Stoga su najvažnije grane fizičke geografije sljedeće:
 
:{| style="border:1px solid #ddd; text-align:center; margin: auto;" cellspacing="15"
| [[File:Línea de Wallace.jpg|96px]] || [[File:Gavin Plant.JPG|96px]] || [[File:Meridian convergence and spehrical excess.png|96px]] || [[File:Delicate Arch LaSalle.jpg|96px]]
|-
| [[biogeografija]] || [[ekološka geografija|ekogeografija]] i<br>[[upravljanje okolišem]]<br />|| [[geodezija]] || [[geomorfologija]]
|-
| [[File:Receding glacier-en.svg|96px]] || [[ File:Meander.svg|96px]] || [[File:Cyclone Catarina from the ISS on March 26 2004.JPG|96px]] || [[File:Khajuraho-landscape.jpg|96px]]
|-
| [[glaciologija]] || [[hidrologija]] i [[hidrografija]] || [[klimatologija]] i<br>[[paleoklimatologija]]<br />|| [[krajobrazna ekologija]]
|-
| [[File:Milankovitch Variations sv.png|96px]] || [[File:90 mile beach.jpg|96px]] || [[File:World11.jpg|96px]] || [[File:Soil profile.jpg|96px]]
|-
| [[kvartarna znanost]] || [[obalna geografija]] || [[oceanografija]] || [[pedologija]]
|-
| [[File:Pangea animation 03.gif|96px]]
|-
| [[paleogeografija]]
|}
 
===Antropogeografija===
:''Glavni članak: [[antropogeografija]]''
Glavni je geografski faktor na Zemljinoj površini [[čovjek|ljudsko]] društvo, a međusobne odnose ljudskog društva i prirodne sredine na Zemlji proučava [[antropogeografija]] ili [[humanistička geografija]]. Budući da su aktivnosti ljudskog društva i prirodne sredine na Zemljinoj površini vrlo složene, najveći broj specijalnih grana i ogranaka geografije postoji upravo u antropogeografiji. Osim proučavanja stanovništva kao cjeline ([[demogeografija]]), ističe se geografija naselja, koja se njima bavi kao geografskom pojavom (osobito razvijen pravac koji proučava gradove – [[poleogeografija]]). Složene probleme gospodarske djelatnosti društva proučava [[ekonomska geografija]] (ima mnogo ogranaka i smjerova, npr. [[agrarna geografija|agrarna]], [[industrijska geografija|industrijska]], [[prometna geografija]] i dr.). Geografske uvjete historijskog razvoja proučava [[historijska geografija]], a geografske pretpostavke i probleme političkih tvorevina (država) [[politička geografija]]. [[Medicinska geografija]] proučava geografsku raširenost pojedinih [[bolest]]i, [[higijena|higijenske]] uvjete života u pojedinim geografskim područjima i time omogućuje donošenje planskih mjera za poboljšanje zdravstvenih prilika u svijetu. Posebno područje antropogeografije čine [[strateška geografija|strateška]] i [[vojna geografija]]. Najvažnije grane antropogeografije jesu sljedeće:
 
:{| style="border:1px solid #ddd; text-align:center; margin: auto;" cellspacing="15"
| [[File:Christaller model 1.jpg|96px]] || [[File:British Empire 1897.jpg|96px]] || [[File:Qichwa conchucos 01.jpg|96px]] || [[File:Star of life.svg|96px]]
|-
| [[ekonomska geografija]] || [[historijska geografija|historijska]] & [[vremenska geografija|vrem. geog.]] || [[kulturna geografija]] || [[medicinska geografija]]
|-
| [[File:UN General Assembly.jpg|96px]] || [[File:Pyramide Comores.PNG|96px]] || [[File:RERParisVision2025.png|96px]] || [[File:Pepsi in India.jpg|96px]]
|-
| [[politička geografija|polit. geog.]] & [[geopolitika]] || [[populacijska geografija|pop. geog.]] ili [[demografija]] || [[prometna geografija]] || [[razvojna geografija]]
|-
| [[File:ReligionSymbol.svg|96px]] || [[File:US-hoosier-family.jpg|96px]] || [[File:Croatia Pula Temple of Roma and Augustus 2014-10-11 11-30-05.jpg|96px]] || [[File:New-York-Jan2005.jpg|96px]]
|-
| [[religijska geografija]] || [[socijalna geografija]] || [[turistička geografija]] || [[urbana geografija]]
|}
 
U različite pristupe području antropogeografije koji su nastali relativno nedavno mogu se ubrojiti:
 
* [[Bihevioralna geografija]]
* [[Feministička geografija]]
* [[Kulturna teorija]]
* [[Geozofija]]
 
===Ekološka geografija===
:''Glavni članak: [[ekološka geografija]]''
[[Ekološka geografija]] je grana geografije koja opisuje prostorne aspekte interakcija između ljudi i prirodnog svijeta. Ona zahtjeva tradicionalne aspekte fizičke i antropogeografije kao i načine po kojima ljudska društva konceptualiziraju okolinu.
 
Ekološka geografija se pojavila kao most između fizičke i antropogeografije zbog rastuće specijalizacije navedena dva polja. Štoviše, kako se ljudski odnos prema okolini mijenjao kao posljedica [[globalizacija|globalizacije]] i [[tehnološka promjena|tehnoloških promjena]], uvidjela se potreba za novim pristupom radi razumijevanja promjena i dinamičkih odnosa. Primjeri istraživačkih polja u ekološkoj geografiji jesu [[upravljanje u kriznim situacijama]], [[upravljanje okolišem]], [[održivost]] i [[politička ekologija]].
 
===Geomatika===
:''Glavni članak: [[geomatika]]''
[[File:Geabios3d.jpg|mini|desno|Digitalni elevacijski model (DEM)]]
[[Geomatika]] je grana geografije koja je nastala nakon [[kvantitativna revolucija|kvantitativne revolucije]] u geografiji sredinom [[1950-ih]]. U geomatici se koriste tradicionalne prostorne tehnike korištene u kartografiji i topografiji kao i njihova primjena na računala. Geomatika je postala prostrano polje s mnogim disciplinama koje koriste tehnike poput GIS-a i daljinskih istraživanja. Geomatika je također dovela do revitalizacije pojedinih geografskih odsjeka posebice u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] gdje je ovaj predmet bio u silaznoj putanji tijekom [[1950-ih]].
 
Geomatika obuhvaća velika područja koja uključuju [[prostorna analiza|prostornu analizu]] poput [[kartografija|kartografije]], [[geografski informacijski sustav|geografskih informacijskih sustava (GIS)]], [[daljinska istraživanja|daljinskih istraživanja]] i [[globalni pozicijski sustav|globalnih pozicijskih sustava (GPS)]].
 
===Regionalni zemljopis ili geografija===
:''Glavni članak: [[regionalna geografija]]''
Sve navedene specijalnosti, grane i ogranci opće geografije, odnosno fizičke i antropogeografije, imaju analitičko značenje, te se s obzirom na objekt, cilj i zadatke geografske znanosti koriste kao pomoćne discipline. Kompleksno proučavanje prostorne stvarnosti na Zemljinoj površini, tj. osnovni i bitni dio geografskog rada, oslanja se djelomično na opće rezultate tih analitičkih studija, ukoliko ih ima. Budući da prostorna stvarnost Zemljine površine, tj. osobine prirodne sredine, i društveno-ekonomska i kulturna nadgradnja, nisu jednolike, već sastavljene od prostorno raznolikih i vremenski promjenljivih individualnih cjelina ili geografskih područja, upotrebljava se za kompleksno bitno geografsko proučavanje i naziv [[regionalna geografija]]. Glavni postupak u regionalnoj geografiji je [[regionalizacija]] koja pokriva odgovarajuće tehnike prostornog razgraničenja među regijama.
 
===Srodna područja===
* [[Urbanističko planiranje]], [[regionalno planiranje]] i [[prostorno planiranje]]: ove discipline koriste geografsku znanost radi asistiranja u određivanju kako razvijati (ili ne razvijati) zemlju da bi se dostigli određeni kriteriji poput sigurnosti, ljepote, ekonomskih mogućnosti, očuvanja izgrađene i prirodne baštine i tako dalje. Planiranje gradova i ruralnih područja može se smatrati primijenjenom geografijom.
* [[Regionalna geografija|Regionalna znanost]]: tijekom [[1950-ih]] pojavio se pokret regionalne znanosti pod vodstvom [[Walter Isard|Waltera Isarda]], a glavni cilj tog pokreta bilo je osiguravanje veće kvalitativne i analitičke baze u geografskim pitanjima nasuprot deskriptivnim nastojanjima tradicionalnih geografskih programa. Regionalna znanost obuhvaća korpus znanja u kojem prostorna dimenzija ima fundamentalnu ulogu poput [[regionalna geografija|regionalne ekonomike]], [[upravljanje resursima|upravljanja resursima]], [[teorija lokacije|teorije lokacije]], [[urbanističko planiranje|urbanističkog]] i [[regionalno planiranje|regionalnog planiranja]], [[promet]]a i [[komunikacije|komunikacija]], [[antropogeografija|antropogeografije]], populacijske distribucije, [[krajobrazna ekologija|krajobrazne ekologije]] i kvalitete okoliša.
* [[Planetologija|Interplanetarne znanosti]]: dok je disciplina geografije obično zaokupljena [[Zemlja|Zemljom]], ovaj se termin neslužbeno koristi za opisivanje istraživanja drugih svjetova poput [[planet]]a u [[Sunčev sustav|Sunčevom sustavu]] ili čak izvan njega. Istraživanje sustava većih od same Zemlje obično čini dio [[astronomija|astronomije]] ili [[kozmologija|kozmologije]]. Istraživanje drugih planeta obično se naziva [[planetologija|planetologijom]] (planetarnom znanošću). Predlagali su se i alternativni termini poput [[geologija Marsa|areologije]] (proučavanje Marsa), no njihova se uporaba nije proširila.
 
==Zemljopisne tehnike==
Budući da su prostorni međuodnosi ključni u ovoj [[sinoptička znanost|sinoptičkoj znanosti]], [[Kartografija|karte]] su njeno ključno oruđe. Klasična [[kartografija]] se modernijim pristupom pridružila geografskoj analizi, [[geografski informacijski sustav|geografskim informacijskim sustavima]] (GIS) temeljenim na uporabi računala.
 
U svojem radu zemljopisci ili geografi koriste četiri međuodnosna pristupa:
* sistematski - grupira zemljopisno znanje znanje u kategorije koje se mogu globalno istraživati.
* regionalni - proučava sistematične veze među kategorijama za pojedine regije ili mjesta na planetu.
* deskriptivni - jednostavno navodi lokacije obilježja i populacija.
* analitički - ispituje ''zašto'' se pronalaze obilježja i populacije u određenom geografskom prostoru.
 
===Kartografija===
:''Glavni članak: [[kartografija]]''
[[Kartografija]] se bavi prikazivanjem Zemljine površine pomoću apstraktnih simbola. Iako druge geografske subdiscipline koriste karte u prikazivanju vlastitih analiza, samo stvaranje karata je dovoljno apstraktno da se promatra zasebno. Kartografija je iz skupa nacrtnih tehnika narasla u stvarnu znanost.
 
Kartografi moraju učiti [[kognitivna psihologija|kognitivnu psihologiju]] i ergonomiku kako bi razumjeli koji simboli najbolje predstavljaju informacije o Zemlji, te [[bihevioralna psihologija|bihevioralnu psihologiju]] kako bi potaknuli čitatelje svojih karata da reagiraju na informaciju. Oni moraju također učiti [[geodezija|geodeziju]] i prilično naprednu [[matematika|matematiku]] kako bi razumjeli kako oblik Zemlje utječe na iskrivljenost simbola na karti projiciranih na ravnu plohu radi preglednosti. Može se reći, bez mnogo polemike, da je kartografija neosporno sjeme iz kojega raste velik dio polja geografije. Većina će geografa navesti očaranost kartama u djetinjstvu kao rani znak da su završili u tom području.
 
===Geografski informacijski sustavi===
:''Glavni članak: [[geografski informacijski sustav]]''
[[Geografski informacijski sustav]] bavi se pohranom informacija o Zemlji radi automatske obrade računalom na pouzdan način prikladan svrsi informacije. Osim svih ostalih subdisciplina geografije, GIS stručnjaci moraju razumjeti [[računarstvo]] i sustave [[baza podataka|baze podataka]]. GIS je toliko revolucionirao područje kartografije da se svaka izrada karata radi uz pomoć nekog oblika GIS softvera. GIS se također odnosi na znanost uporabe GIS softvera i GIS tehnika radi prikazivanja, analiziranja i predviđanja prostornih odnosa. U tom smislu GIS označava geografsku informacijsku znanost.
 
===Daljinska istraživanja===
:''Glavni članak: [[daljinska istraživanja]]''
[[Daljinska istraživanja]] mogu se definirati kao umijeće i znanost prikupljanja informacija o obilježjima Zemlje na način da se mjerenja izvode na daljinu. Podaci prikupljeni daljinskim istraživanjima dolaze u raznim oblicima poput [[satelitsko snimanje|satelitskih]] i [[zračno snimanje|zračnih snimaka]], te podataka prikupljenih priručnim instrumentima. Geografi sve više koriste podatke iz daljinskih istraživanja kako bi prikupili informacije o Zemljinoj površini, oceanima i atmosferi jer: a) pružaju objektivnu informaciju u raznolikim prostornim mjerilima (od lokalnog do globalnog), b) osiguravaju sinoptički pogled na interesno područje, c) omogućuju pristup udaljenim i/ili nepristupačnim mjestima, d) osiguravaju spektralnu informaciju izvan vidljivog dijela elektromagnetskog spektra i e) olakšavaju istraživanja o promjeni obilježja/područja u vremenu. Podaci iz daljinskih istraživanja mogu se analizirati neovisno ili u konjunkciji s ostalim slojevima digitalnih podataka (npr. u geografskom informacijskom sustavu).
 
===Geografske kvantitativne metode===
:''Glavni članak: [[geostatistika]]''
[[Geostatistika]] se bavi analizom kvantitativnih podataka, posebice primjenom statističke metodologije u istraživanju geografskih fenomena. Geostatistika se opširno koristi u raznim poljima koja uključuju: [[hidrologija|hidrologiju]], [[geologija|geologiju]], istraživanje [[nafta|nafte]], vremensku analizu, [[urbanističko planiranje]], [[logistika|logistiku]] i [[epidemiologija|epidemiologiju]]. Matematička osnova za geostatistiku proizlazi iz [[grupna analiza|grupne analize]], [[diskriminantna analiza|linearne diskriminantne analize]] i [[neparametni statistički ispit|neparametrijskih statističkih testova]], te brojnih drugih područja. Primjene geostatistike počivaju uvelike na [[geografski informacijski sustav|geografskim informacijskim sustavima]] posebice u [[interpolacija|interpolaciji]] (procjeni) nemjerenih točaka. Geografi trenutno značajno doprinose metodi kvantitativnih tehnika.
 
===Geografske kvalitativne metode===
:''Glavni članak: [[etnografija]]''
Geografske kvalitativne metode ili tehnike [[etnografija|etnografskog]] istraživanja koriste antropogeografi. U [[kulturna geografija|kulturnoj geografiji]] postoji tradicija primjene tehnika [[kvalitativno istraživanje|kvalitativnog istraživanja]] koje se također koriste u [[antropologija|antropologiji]] i [[sociologija|sociologiji]]. [[Sudioničko promatranje]] i [[produbljeni intervju]]i služe antropogeografima u prikupljanju kvalitativnih podataka.
 
==Povijest zemljopisa==
:''Glavni članak: [[Povijest geografije]]''
{{Povijest geografije rubni stupac}}
Najstarije poznate karte svijeta potječu iz 9. stoljeća pr. Kr., a pripadale su [[Babilonci]]ma.<ref>Kurt A. Raaflaub & Richard J. A. Talbert (2009). Geography and Ethnography: Perceptions of the World in Pre-Modern Societies. John Wiley & Sons. str. 147. {{ISBN|1405191465}}</ref> Težnja za spoznajom prostornog rasporeda svih pojava na Zemljinoj površini seže u najdalju poznatu prošlost, ali je ona ostvarena tek u [[antička Grčka|antičkoj Grčkoj]]. [[Hipokrat]], [[Aristotel]], [[Hiparh]], osobito [[Eratosten]] (jedan od prvih koji je mjerio promjer Zemlje) <ref>Jean-Louis and Monique Tassoul (1920). A Concise History of Solar and Stellar Physics. London: Princeton University Press. {{ISBN|069111711X}}.</ref>, nastojali su objasniti opće fenomene [[Zemlja|Zemlje]] kao cjeline. Kasnije se [[Agripa (astronom)]], [[Strabon]] i [[Plinije Stariji]], prema praktičnim potrebama (ekspanzija [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]), orijentiraju na opise zemalja. Dok je prva, starija geografska orijentacija gotovo isključivo prirodoznanstvena i spekulativna, druga je prakticistička i opisna, s osobitim naglaskom na čovjeku i njegovu djelovanju na Zemlji. Od [[3. stoljeće|3. stoljeća]], kineske metode geografskih istraživanja i njihova geografska literatura mnogo su složeniji nego u Europi toga vremena, što je slučaj sve do [[13. stoljeće|13. stoljeća]].
 
U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] orijentalna, arapska geografija nastavlja uglavnom prirodoznanstvenu antičku tradiciju. Proširenje općih saznanja nadopunjeno je tada i značajnijim opisima, prakticističkim radovima ([[Masudi]], [[Al Idrisi]], [[Ibn Battuta]], [[Ibn Khaldun]]). [[Europa|Europska]] srednjovjekovna geografija ([[kozmografija]]) zaostaje za antičkom i arapskom geografijom.<ref>Needham, Joseph (1986). Science and Civilization in China: Volume 3. Taipei: Caves Books, Ltd. Str. 512.</ref> Nakon putovanja [[Marko Polo|Marka Pola]] te ponovnim oživljavanjem interesa za djela antičkih pisaca (osobito nakon [[velika geografska otkrića|velikih geografskih otkrića]]) počinje življi rad koji ima samo opisno značenje, s velikim balastom suvišnih pojedinosti i neobičnih, često fantastičnih priča i opisa.
 
[[Datoteka:Alexander von Humboldt-selfportrait.jpg|mini|185px|desno|Autoportret [[Alexander von Humboldt|Alexandera von Humboldta]], jednog od ranih pionira geografije]]
 
U [[17. stoljeće|17.]] i [[18. stoljeće|18. st.]], zbog napretka tehničkih znanosti ([[1617.]] prva [[triangulacija]], [[1682.]] [[Giovanni Domenico Cassini|Cassinijeva]] nova karta svijeta), postaje horizont geografskih saznanja širi ([[Bernhard Varenius]]), ali se sav geografski rad još ograničuje na opisno-statistički pregled pojedinih država. Tek radovi njemačkih geografa [[Alexander von Humboldt|Alexandera von Humboldta]] ([[1769.]] – [[1859.]]) i [[Karl Ritter|Karla Rittera]] ([[1779.]] – [[1859.]]) stvaraju potpuno nove osnove za razvoj geografije, koja otada postaje znanstvena disciplina. A. Humboldt i K. Ritter smatraju se osnivačima moderne znanstvene geografije, jer su za cilj geografije postavili objašnjavanje uzročnosti predmeta i pojava koji se javljaju u prostoru. Prema Humboldtu, glavno značenje ima uporedno proučavanje prirodne sredine, jer "čovjek zavisi od prirode i njoj se prilagođuje". K. Ritter, naprotiv, polazi od djelatnosti čovjeka i prema njoj određuje značenje i osobine pojedinih dijelova Zemlje. Tim se smjerom razvijala geografija u drugoj polovici 19. st., ali je zbog snažnog razvitka prirodnih nauka prevladala prirodoznanstvena orijentacija, osobito u općoj geografiji (''fizička geografija'').
 
''Antropogeografija'' je s [[Friedrich Ratzel|Friedrichom Ratzelom]] ([[1844.]] - [[1904.]]) počela jačati humanistički smjer u geografiji, ali se ipak nije razvila ni osamostalila kao fizička geografija, jer je teško bilo točno razgraničiti predmet proučavanja i naći prave metode rada. Neki su antropogeografi smatrali njezinim objektom samo pojave materijalne ljudske aktivnosti, a drugi i [[Kultura|kulturne]], [[Politika|političke]], [[Religija|religiozne]], [[Psihologija|psihičke]] i dr. Dualizam u geografiji (odvajanje fizičke od antropogeografije) nije se mogao održati, jer je nastao kao posljedica nedostatka jedinstvenog školovanja. Gotovo su sve novoosnovane katedre iz geografije na [[sveučilište|sveučilištima]] popunjavali u drugoj polovici [[19. stoljeće|19. st.]] stručnjaci iz drugih srodnih znanosti. Tek potkraj 19. i na početku [[20. stoljeće|20. st.]] nove generacije geografskih stručnjaka ističu jedinstvo geografske nauke. U Francuskoj [[Paul Vidal de La Blache|Vidal de La Blache]] udara temelje modernoj regionalnoj geografiji, koja je dala niz dobrih sintetičko-geografskih studija. U [[Njemačka|Njemačkoj]] je obilježen nov smjer pojavom [[Alfred Hettner|A. Hettnera]]. Velika potreba za sintetičkim geografskim radovima, osobito za [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]], potakla je razvoj, moderne, jedinstvene geografije u Engleza, Amerikanaca, Rusa i drugih naroda, a to je pojačano poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].
 
==Poznati zemljopisci (geografi)==
:''Glavni članak: [[popis geografa]]''
[[File:The Geographer.jpg|mini|desno|200px|''Geograf'', rad [[Johannes Vermeer|Johannesa Vermeera]]]]
*[[Eratosten]] ([[276. pr. Kr.]] - [[194. pr. Kr.]]), izračunao [[opseg]] [[Zemlja|Zemlje]].
*[[Klaudije Ptolomej|Ptolomej]] (o. [[90.]] - o. [[168.]]), prikupio grčko i rimsko znanje u knjigu ''[[Geographia]]''.
*[[Gerardus Mercator]] ([[1512.]] - [[1594.]]), inovativni [[kartografija|kartograf]] koji je osmislio [[Mercatorova projekcija|Mercatorovu projekciju]]
*[[Alexander von Humboldt]] ([[1769.]] - [[1859.]]), smatra se ocem moderne geografije; objavio ''Kosmos'' i utemeljio područje [[biogeografija|biogeografije]].
*[[Carl Ritter]] ([[1779.]] - [[1859.]]), smatra se ocem moderne geografije. Prvi pročelnik Katedre za geografiju na [[Sveučilište u Berlinu|Sveučilištu u Berlinu]].
*[[Arnold Henry Guyot]] ([[1807.]] - [[1884.]]), zabilježio strukturu [[ledenjak]]a i unaprijedio razumijevanje gibanja ledenjaka, posebice u brzom ledenom toku.
*[[William Morris Davis]] ([[1850.]] - [[1934.]]), otac američke geografije. Razvio shvaćanje ciklusa erozije.
*[[Paul Vidal de La Blache]] ([[1845.]] - [[1918.]]), utemeljitelj francuske škole [[geopolitika|geopolitike]] i autor principa [[antropogeografija|antropogeografije]].
* Sir [[Halford Mackinder|Halford John Mackinder]] ([[1861.]] - [[1947.]]), suosnivač [[Londonska škola ekonomije|Londonske škole ekonomije]] i [[Geografsko udruženje|Geografskog udruženja]]
*[[Walter Christaller]] ([[1893.]] - [[1969.]]), antropogeograf i pronalazač [[teorija centralnog mjesta|teorije centralnog mjesta]].
*[[Yi-Fu Tuan]] ([[1930.]] - ), kinesko-američki znanstvenik smatra se osnivačem discipline humanističke geografije.
*[[David Harvey (geograf)|David Harvey]] ([[1935.]] - ), [[marksizam|marksistički]] geograf i autor teorija o prostornoj i [[urbana geografija|urbanoj geografiji]].
* [[Edward Soja]] (rođen [[1941.]]), poznat po svojem radu na regionalnom razvitku, planiranju i vladanju, te kovanju termina [[sinekizam]] i postmetropolis.
*[[Michael Frank Goodchild]] ([[1944.]] - ), istaknuti stručnjak u GIS-u i dobitnik ''RGS founder's medal'' [[2003]]. godine.
* [[Doreen Massey (geograf)|Doreen Massey]] ([[1944.]] - ), ključna stručnjakinja u prostoru i mjestima [[globalizacija|globalizacije]] i njenim raznolikostima, dobitnica [[Lauréat Prix International de Géographie Vautrin Lud|Ludove nagrade]].
*[[Nigel Thrift]] ([[1949.]] - ), začetnik nereprezentacionalne teorije.
 
==Geografske institucije i društva==
* [[Geografski institut Antona Melika]] ([[Slovenija]])
* [[Geografsko društvo Slovenije]]
* [[Hrvatsko geografsko društvo]]
* [[National Geographic Society]] ([[SAD]])
* [[Kraljevsko geografsko društvo|Royal Geographical Society]] ([[UK]])
* [[Pariško geografsko društvo|Société de Géographie]] ([[Francuska]])
* [[Kraljevsko belgijsko geografsko društvo]]
* [[Kraljevsko dansko geografsko društvo]]
* [[Kraljevsko nizozemsko društvo]]
* [[Harvardsko geografsko društvo]]
* [[Egipatsko geografsko društvo]]
* [[Lisabonsko geografsko društvo]]
 
==Publikacije==
* ''[[Acta Geographica Croatica]]''
* ''[[African Geographical Review]]''
* ''[[Geografski horizont]]''
* ''[[Geographical Review]]''
* ''[[Hrvatski geografski glasnik]]''
 
==Zemljopis u Hrvatskoj==
:''Glavni članak: [[geografija u Hrvatskoj]]''
Geografija u Hrvatskoj ima značajnu odgojnu i znanstveno-istraživačku ulogu. Hrvatski geografi zaposleni su u obrazovnim ustanovama ([[osnovna škola|osnovne]], [[srednja škola|srednje]], [[viša škola|više]] i [[visoka škola|visoke škole]]), javnim tvrtkama za upravljanje i gospodarenje prostorom, zavodima za prostorno planiranje i uređenje, [[katastar]]skim uredima, [[kartografija|kartografskim]] i [[geoinformatika|geoinformatičkim]] ustanovama, zavodima za [[statistika|statistiku]], [[Hrvatska vojska|Hrvatskoj vojsci]], tijelima državne uprave te lokalne uprave i samouprave, znanstvenim ustanovama, turističkim organizacijama, zavodima za zaštitu [[kulturna baština|kulturne]] i [[povijesna baština|povijesne baštine]], [[leksikografija|leksikografiji]], izdavaštvu i medijima.<ref>[http://www.geog.pmf.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=22&Itemid=40 Geografski odsjek PMF-a: Što nakon studija?]</ref> Najpoznatije geografske organizacije u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] su [[Geografski odsjek PMF-a]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]], [[Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru]], te krovno strukovno udruženje [[Hrvatsko geografsko društvo]]. Geografska znanost ima velik društveni značaj što se može vidjeti po tome da je obavezan predmet u drugoj polovici [[osnovna škola|osnovnoškolskog]] obrazovanja, te u cijelom [[srednja škola|srednjoškolskom]] obrazovanju.<ref>[http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=7066&sec=2234 Hrvatski nacionalni obrazovni standard: Nastavne teme 2006./2007. - Geografija]</ref>
 
Počeci razvoja geografije u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] mogu se vidjeti već [[1673.]] godine kada [[Stjepan Glavač]] izdaje u [[bakrotisak|bakrotisku]] originalnu prvu domaću kartu Hrvatske. U isto se doba javljaju prvi geografski radovi o Hrvatskoj, ali ih izdaju stranci, [[Austrijanci]] i [[Talijani]]. Tek [[1843.]] godine [[Dragutin Seljan]] izdaje ''Zemljopis pokrainah ilirskih'', prvi rad na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] iz područja geografije. Ubrzo zatim javljaju se i drugi autori koji pišu o geografskim temama. Međutim glavnu prekretnicu u hrvatskoj geografiji učinio je [[Petar Matković]] koji je [[1883.]] godine osnovao Katedru za geografiju na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu]]. Ovime je omogućeno visokoškolsko obrazovanje budućih geografa u vlastitoj sredini i na vlastitom jeziku. Stvorena je osnova za znanstveni rad i izdavanje geografskih udžbenika domaćih stručnjaka na hrvatskom jeziku. Geografsku djelatnost nakon Matkovića nastavljaju [[Milan Šenoa]] (osnivač Geografskog instituta), [[Artur Gavazzi]], a nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[Josip Roglić]] i drugi.<ref>[http://pubwww.carnet.hr/zuh/od1874/pznan/Geografk.htm Razvoj geografije u Hrvatskoj – od obnove Sveučilišta do danas]</ref>
 
==Više informacija==
{{portal}}
:''Glavni članak: [[popis osnovnih geografskih tema]]''
* [[Geograf]]
* [[Geografska karta]]
* [[:Kategorija:U izradi, Zemljopis|Geografski članci u izradi]]
* [[Geografski leksikon]]
* [[Geografsko preimenovanje]]
* [[Karta svijeta]]
* [[Navigator]]
* [[Popis geografa]]
* [[Popis istraživača]]
 
==Bilješke i reference==
{{izvori}}
 
==Vanjske poveznice==
* [http://www.geografija.hr/ Geografija.hr - edukativni internet projekt Hrvatskog geografskog društva]
* [http://www.geog.pmf.hr/ Geografski odsjek PMF-a Sveučilišta u Zagrebu]
* [https://web.archive.org/web/20070630173511/http://www.geog.pmf.hr/hgd/ Hrvatsko geografsko društvo]
* [https://web.archive.org/web/20080311010732/http://www.igu-net.org/ Međunarodna geografska unija]
* [http://www.nationalgeographic.com/ National Geographic Online]
 
== Ostali projekti ==
{{WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat = Geography
|commonscathr = Geografija
|wikivrste =
|wikivrstehr =
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik = geografija
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}
 
{{Geografske teme}}
 
[[Kategorija:Zemljopis| ]]
[[Kategorija:Grecizmi]]