Obična smokva: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 19:
'''Obična smokva''' (maloazijska smokva, pitoma smokva, ''Ficus carica'') je veliki listopadni [[grm]] ili manje [[drvo]] koje potječe iz zapadne i srednje [[Azija|Azije]], [[Zakavkazje|Zakavkazja]] i [[Grčka|Grčke]].
Naraste 3 - 10 m visoko, ali u širinu ide više nego u visinu (4 - 9 m). Ima glatku sivu koru, a listovi su dugi 12 - 25 cm i 10 - 18 cm široki. [[Plod]] je dobro poznata [[smokva]] dugačka 3 - 5 cm, zelene do ljubičaste boje. Postoje i muški rod i ženski rod u ovoj vrsti, no muško stablo daje samo nejestive plodove (po čemu je prozvan divljom smokvom) i rijetko je usađeno u voćnjaku. Žensko stablo je uglavnom samooplodno, no postoje iznimke koje bez oprašivanja
== Kultivacija i upotreba ==
Redak 25:
Obična smokva se uzgaja zbog svog jestivog ploda u njenom prirodnom okolišu (na Mediteranu), ali i u drugim područjima sa sličnom klimom npr. [[Čile]], [[Australija]], [[Južna Amerika]] i u državama [[Teksas]], [[Washington]] i [[Oregon]] u [[SAD]]-u.
Za sorte koje trebaju oprašivanje (san pedro sorte ili smirna sorte), osor vrste ''Blastophaga psenes'' mora biti prisutan, jer nosi cvjetni pelud iz smokve muškog stabla do smokve
Smatra se da je smokva bila jedna od prvih biljaka koje su bile kultivirane za ljudsku ishranu. Tisuće kultivara (dosta njih ne imenovanih) je bilo razvijeno, ili su se sami razvili kako su ljudi migracijama nosili sjeme u nova područja.
| |||