Hrvati u Italiji: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m →top: Ispravan oblik, replaced: i t.d. → itd. |
||
Redak 7:
Danas su zajednice u [[Trst]]u, [[Rim]]u, [[Padova|Padovi]], [[Milano|Milanu]] i još nekim većim talijanskim gradovima.
Hrvati su zabilježeni i u južnoj Italiji, no oni su se u ranijoj povijesti stopili u Talijane: pokrajine [[Marche]], [[Kampanija]], [[Basilicata]], [[Puglia]]
Već u 19. stoljeću počinje potalijančivanje slavenskih prezimena u Italiji. Nakon 1918. godine to se intenzivira, i prije dolaska fašista na vlast. Rujna 1922. Italija je potpisala međunarodnu konvenciju o zaštiti etničkih, jezičnih i vjerskih sloboda nacionalnih manjina, koje se nije držala. Dolaskom fašista na vlast pritisak je još veći.<ref>Zvonimir Despot: [https://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/kako-je-tito-1945-naselio-hrvate-u-istru-969 ''Kako je Tito 1945. naselio Hrvate u Istru''], Večernjakova blogosfera, Večernji list. 18. kolovoza 2011. Pristupljeno 3. srpnja 2017.</ref> Hrvatska prezimena i toponimi su potalijančeni, uključujući i one na jugu Italije. Još 1863. godine [[San Vito degli Schiavoni]] postao je i do danas ostao [[San Vito dei Normanni]], premda su ga Hrvati utemeljili još 963. godine.<ref>Inoslav Bešker: [http://www.jutarnji.hr/globus/Globus-komentari/bitka-za-zaljev-u-kojem-prije-sto-godina-nije-bilo-ni-hrvata-ni-slovenaca-sto-je-zapravo-hrvatsko-sto-je-slovensko-a-sto-oteto-u-dragonjskoj-dragi/6055359/ ''Inoslav Bešker za Globus: Bitka za zaljev...''], Jutarnji list, 13. svibnja 2017. Pristupljeno 3. srpnja 2017.</ref>
| |||