Stjepan Širola: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →‎Životopisi: česa u čega, replaced: česa → čega
m →‎Životopisi: Ispravan oblik, replaced: i t.d. → itd.
Redak 15:
Širola je s drugovima iz Družbe Braće Hrvatskoga zmaja [[Emilij Laszowski|Emilijem Laszowskim]] i [[Velimir Deželić stariji|Velimirom Deželićem st.]] uspio spasiti [[Kamenita vrata]] od rušenja. Osim toga, izborili su da se u kuli iznad njih smjesti Gradska knjižnica, kao prva javna knjižnica u gradu Zagrebu. Akcija je polučila uspjeh. Gradsko poglavarstvo dalo je [[10. travnja]] [[1907.]] Družbi Kamenita vrata na uporabu, a mjesec dana poslije, 11. svibnja, Gradsko poglavarstvo Zaključkom od 11. svibnja 1907. osnovalo je ''Knjižnicu slobodnoga i kraljevskoga glavnoga grada'' (današnju središnju Gradsku knjižnicu) i ''Muzej slobodnoga i kraljevskog glavnoga grada Zagreba'' (današnji [[Muzej grada Zagreba]]) koji je u svojem sastavu imao i arhiv, današnji [[Državni arhiv u Zagrebu]].<ref>[http://kgzdzb.arhivpro.hr/moderno_doba/SZag_GKnji.htm Slobodni i kraljevski zemaljski glavni grad Zagreb << Zagreb na pragu modernog doba], Digitalizirana zagrebačka baština - Knjižnice grada Zagreba, pristupljeno 30. rujna 2014.</ref>
 
Širola i Peyer kao autori Zemljopisnog atlasa za pučke ili osnovne škola donijeli su neke novine u odnosu na dotadašnje atlase. To su grafički prikaz oblika reljefa Zemlje, mali plan grada Zagreba i zemljovidi Hrvatske, Slavonije, Austro-Ugarske i Europe u cjelini i t.ditd.. Na zemljovidu Kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije priobalni planinski prostor od Bakra do Senja nazvali su ''Primorsko gorje'', dok su [[Gorski kotar|goranski]] prostor južno od Risnjaka do Jasenka i Drežnice nazvali ''Hrvatski kras''. <ref name="HŠM"/>
 
Djelovao je u [[Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima|Hrvatskom književnom društvu sv. Jeronima]] i u [[Kolo hrvatskih književnika|Kolu hrvatskih književnika]].