Benjamin Kallay: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Treba da se koriste bosanske rijeci ako se pise na bosanskom. nisam sve izmjenila imam poteskoca ali treba imati u vidu da ako se ide na stranicu na bosanskom da je onda to napisano bosanskim jezikom
Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor
Redak 71:
}}
 
'''Benjamin Kallay''' (mađ. '''Kállay Béni''' ili '''Benjamin von Kállay'''), ([[Pešta]], [[22. prosinca]] [[1839.]] - [[Beč]], [[13. srpnja]] [[1903.]]), mađarski i austrougarski povjesničarhistoričar i političar.
 
Bio je zajednički ministar financija Austrougarske Monarhije i kao takav upravitelj nad Bosnom i Hercegovinom. Politika u BiH zasnivala mu se na izoliranju BiH od srpskog i hrvatskog utjecaja i izgradnji zasebne interkonfesionalne bošnjačke nacije lojalne Monarhiji. Kako bi postigao taj cilj, oslanjao se na vojsku i represiju, zabranjujući časopise i knjige. Odbio je provesti agrarnu reformu, ne želeći uznemiravati muslimanske zemljoposjednike.
Redak 77:
Kao povjesničar, Kallay se uvelike bavio povješću Srba, a njegovo najpoznatije djelo je ''Geschichte der Serben'' (Povijest Srba; 1877.).
 
== ŽivotopisBiografija ==
 
Njegova obiteljporodica je dobila prezime prema posjedu kod gradića [[Nagykálló]]-a u [[Szabolcs]]u. U mađarskoj povijestihistoriji su imali važnu ulogu još od vremena kralja [[Koloman]]a u 11. stoljeću. Michael Kallay je od kralja [[Matija Korvin|Matije Korvina]] dobio velike posjede kod [[Mezőtúr]]a, zahvaljujući svojoj ulozi u obrani [[Bosna i Hercegovina|bosanskog]] grada [[Jajce|Jajca]] od [[Turci|Turaka]] u 15. stoljeću.
 
Njegov je otac István Kallay bio viši državni službenik u Mađarskoj vladi, a njegova se majka Amalia Blaskovich nakon muževljeve smrti 1845. godine potpuno posvetila odgoju i obrazovanju sina (umrla je 1903., kad i sin). Benjamin Kallay je još od rane mladosti pokazao veliki interes za politiku, osobito za tzv. [[Istočno pitanje]]. Putovao je u [[Rusija|Rusiju]], [[Turska|Tursku]], [[Mala Azija|Malu Aziju]] te je temljito naučio [[grčki|grčki jezik]], [[turski|turski jezik]] i nekoliko [[slavenski jezici|slavenskih jezika]]. Među ostalim slavenskim jezicima [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[Srpski jezik|srpski]] je govorio jednako dobro kao i maternji [[mađarski jezik|mađarski]].
Redak 91:
Veliki ustanak protiv austrougarske okupacije izbio je u BiH 1882. Doveo je pod pitanje uspješnost cijele okupacije, unatoč visokim troškovima za vojsku. Neki su parlamentarci čak pozivali na neobuzdavanje ustanka. Međutim, ustanak je ipak bio ugušen, a brojno muslimansko i srpsko stanovništvo iselilo se iz BiH u susjedne zemlje.<ref name=MilojkovicDjuric211/>
 
Kallay je 5. lipnja 1882. imenovan ministrom financija Austrougarske. Imao je zadatak da vrati mir i učvrsti austrougarsku vlast u BiH. Od njega se očekivalo da napravi plan za dugoročnu austrougarsku vlast u BiH i postepenu integraciju te zemlje u Austrougarsku Monarhiju. Kao najveći predstavnik austrougarske vlasti u BiH, Kallay je zastupao interese Dvojne Monarhije, međutim, kao povjesničarhistoričar, davao je filozofiju svojoj vlasti.<ref name=MilojkovicDjuric211>Milojkovic-Djuric, 2000., str. 211.</ref>
 
U vrijeme kada su se službenici njegovih godina i sličnog porijekla pomirili s rastućim [[Liberalizam|liberalizmom]], Kallay je ostao privržen [[Neoapsolutizam|neoapsolutizmu]]. Vjerovao je u civilizacijsku misiju Austrougarske Monarhije u BiH i radio na tome da BiH oblikuje u skladu sa svojom vizijom prosvijetljene europske države i društva. Promicao je ekonomski razvoj, usvajanje zapadnih vrijednosti, modernizaciju kulture, te upravnu i pravnu reformu.<ref>Donia, 2003., str. 151. - 152.</ref> Kako je držao da je BiH prožeta više istočnjačkim duhom nego zapadnjačkim idejama, smatrao je da nove institucije i inovacije treba pažljivo uvoditi imajući u obziru okolnosti.<ref name=MilojkovicDjuric212>Milojkovic-Djuric, 2000., str. 212.</ref>