Islamska zajednica u Hrvatskoj: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 23:
Izvjestitelj po ovoj točci dnevnog reda bio dr. [[Gjuro Šurmin]], koji je vrlo iscrpno elaborirao potrebu donošenja ovakvog zakona. On se pozvao na primjer [[Austrija|Austrije]] koja je priznala status islamu još 1912. godine, kao i [[Kraljevina Ugarska|Ugarska]] koja je netom prije 30. ožujka ovakav zakon primila u svom Saboru. Navodeći da je Hrvatska još 1873. godine specijalnim zakonima riješila pitanje [[Židovi|židovske]], evangeličke i drugih kršćanskih zajednica smatra neophodnim riješiti i pitanje islama. On navodi podatak da je muslimana bilo 204 na popisu iz 1910. godine. Donosi vrlo precizne podatke o strukturi muslimana u to doba, njihovom obrazovanju, poduzetništvu, angažmanu u vojsci i druge zanimljivosti poput broj muškaraca, žena, djece, dobi, oženjenih, rastavljenih i slično. U raspravu su se uključili i ostali članovi Sabora, među njima i odjelni predstojnik za bogoštovlje i nastavu dr. Stjepan Stropch. On ukazuje na sljedeće: "Kod nas dakle muslimani kao pripadnici jedne zakonom nepriznate konfesije nisu sa vjeroispovjednog pravnog gledišta dolazili u obzir, pogotovo pa ko bila je za njih isključena svaka mogućnost da se kod nas organiziraju u svrhu zajedničkog bogoslužja i uređenja svoga vjerskog života, niti su dakako uživali kakove zakonske zaštite. Predležećom zakonskom osnovom želi se, da se tomu izvanpravnom položaju muslimana u [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji]] učini kraj i da ih se podigne u red zakonom priznatih konfesija, tj. da im se dade sloboda zajedničkog javnog ispovijedanja vjere i sva prava javne korporacije, kao što ih uživaju i druge u nas zakonom priznate konfesije."<ref>{{cite web|title=Intervju sa Azizom Hasanovićem, predsjednikom Mešihata i muftijom Islamske zajednice u Hrvatskoj|url=https://www.islamska-zajednica.hr/naslovnica/intervju-s-azizom-hasanovicem-predsjednikom-mesihata-i-muftijom-islamske-zajednice-u|website=katalog.kgz.hr|publisher=islamska-zajednica.hr|accessdate=20 listopada 2019}}</ref>
Priznavanjem islama u Hrvatskoj, osnovana je prvotno medresa, a potom [[Islamska gimnazija dr. Ahmeda Smajlovića|Islamska gimnazija]], osnovan je Vakuf Islamske zajednice, humanitarna organizacija Zirat Islamske zajednice, Škola Kurana i hifza, Dječji vrtić, Centar za kulturu dijaloga, Institut za arapski jezik i islam i Centar za certificiranje halal kvalitete.<ref>{{cite web|title=Intervju sa Azizom Hasanovićem, predsjednikom Mešihata i muftijom Islamske zajednice u Hrvatskoj|url=https://www.islamska-zajednica.hr/naslovnica/intervju-s-azizom-hasanovicem-predsjednikom-mesihata-i-muftijom-islamske-zajednice-u|website=katalog.kgz.hr|publisher=islamska-zajednica.hr|accessdate=20 listopada 2019}}</ref>
Godine 2002. godine Vlada Republike Hrvatske i Mešihat Islamske zajednice potpisali su Ugovor o specifičnim odnosima. Tim Ugovorom definirana su sva prava u vezi muslimana u Hrvatskoj.
== Muftije ==
Line 50 ⟶ 52:
{{glavni|Popis džamija u Hrvatskoj}}
[[Slika:Rijeka Mosque 3.JPG|thumb|250px|Džamija u Rijeci]]
Islamska zajednica u Hrvatskoj se sastoji od Sabora Islamske zajednice, muftije, i mešihata. Sabor Islamske zajednice u Hrvatskoj je najviše predstavničko i zakonodavno tijelo Islamske zajednice koji u svom radu slijedi princip islamske šure. Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj je najviši vjerski i administrativni organ Islamske zajednice. Mešihat sačinjavaju predsjednik Mešihata i 10 (deset) članova. Predsjednik Mešihata je ujedno i muftija Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj. Muftiju bira Sabor Islamske zajednice a potvrđuje [[reis-ul-ulema]].
Islamska zajednica u Hrvatskoj je podijeljena na medžlise ([[Zagreb]], [[Rijeka]], [[Pula]], [[Sisak]], [[Split]], [[Varaždin]], [[Gunja]], [[Dubrovnik]], [[Karlovac]], [[Labin]], [[Osijek]], [[Vinkovci]], [[Poreč]], [[Slavonski Brod]], [[Umag]], [[Zadar]]),<ref>{{cite web|title=O nama|url=https://www.islamska-zajednica.hr/o-nama/medzlisi|website=islamska-zajednica.hr|publisher=islamska-zajednica.hr|accessdate=20 listopada 2019}}</ref> koji su dalje podijeljeni na [[džemat]]e. Džemati čine najmanje organizacione jedinice Islamske zajednice. U okviru Islamske zajednice u Hrvatskoj djeluje [[Islamska gimnazija dr. Ahmeda Smajlovića|Islamska gimnazija dr. Ahmeda Smajlovića]], koja se nalazi u Zagrebu.
| |||