20.807
uređivanja
Razlika između inačica stranice »Bitka kod Harana«
→Politička pozadina u Rimu
|
== Politička pozadina u Rimu ==
Rat u [[Partsko Carstvo|Partskom Carstvu]] rezultat je političkih dogovora [[Trijumvirat|Prvog trijumvirata]] između [[Marko Licinije Kras|Marka Krasa]], [[Pompej Veliki|Gneja Pompeja]] i [[Gaj Julije Cezar|Julija Cezara]]. U [[ožujak|ožujku]] i [[travanj|travnju]] [[56. pr. Kr.]] održani su sastanci u
Ekstremno bogatom Marku Krasu bilo je oko šezdeset godina kada se odlučio upustiti u sukob s [[Partsko Carstvo|Partima]]. Antički povjesničari poput [[Plutarh]]a često ističu Krasovu pohlepu kao glavni motiv za ratovanje<ref>http://classics.mit.edu/Plutarch/crassus.html</ref>. Iako je bio najbogatiji čovjek [[Antika|antičkog doba]], nije stekao vojnu reputaciju u [[Rim]]u unatoč uspješnom gušenju [[Spartak]]ove robovske pobune. Plutarh spominje kako je sam Cezar dao moralnu potporu u Krasovom nastojanju na napadne Parte, ocijenjujući takav pohod respektabilnim i nimalo konkurentskim njegovim osobnim vojnim pohodima. [[Ciceron]] pak dodaje još jedan razlog; Krasovu ambiciju da pobjedom nad [[Partsko Carstvo|Partima]] izjednači vojnu slavu s [[Gaj Julije Cezar|Cezarom]] koji je uspješno pokorio Galiju<ref>http://classics.mit.edu/Plutarch/crassus.html</ref>.
Neki Rimljani su se bunili protiv rata s [[Partsko Carstvo|Partima]]. [[Ciceron]] je taj pohod nazvao ''nulla causa'' (ratom bez opravdanja), jer [[Partsko Carstvo]] nije bilo prijetnja Rimu. Protiv pohoda se bunio i tribun Ateius Capito, koji se javno gnušao protiv te opcije.
| |||